BANJALUKA – Republika Srpska je u prošloj godini na osnovu koncesija prihodovala 54,38 miliona maraka i u odnosu na 33 miliona KM koja su prikupljena 2017. godine, bilježi se rast od gotovo 70 odsto.
Prema izvještaju Komisije za koncesije RS, najveći dio novca je prikupljen od koncesione naknade za korištenje elektroenergetskih objekata, 17,15 miliona KM, i po osnovu naknade za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije od 14,43 miliona KM.
Radenko Đurica, predsjednik Komisije, u razgovoru za “Nezavisne” kaže kako su veći prihodi rezultat rada ovog tijela i koordinacije s ostalim republičkim organizacijama i institucijama, kao i jednokratnim koncesionim naknadama poput one koju je uplatila kineska kompanija “Shandong” od preko osam miliona maraka za autoput Banjaluka – Prijedor.
Takođe, dodaje on, na snagu su stupile i izmjene zakona s kojima su državna preduzeća poput RiTE Gacko i Ugljevik obuhvaćena koncesijom i s kojima je potpisan ugovor.
On smatra kako bi se prihodi mogli utrostručiti ako bi se visina koncesione naknade uskladila s onima u regionu.
“Po mom mišljenju, koncesiona naknada bi u sektoru energije trebalo da bude veća. Naime, ona kod nas u prosjeku iznosi oko 3,5 odsto od ukupnih prihoda. Kada bi se ona podigla na deset odsto, koliko je i u zemljama u okruženju, imali bismo prihode veće od 150 miliona maraka”, kaže Đurica.
Prema njegovim riječima, prihodi u ovoj godini će u najgorem slučaju biti na nivou prošlogodišnjih.
“Više hidroelektrana će biti priključeno na mrežu i počeće da uplaćuje naknadu. Konačno će se osjetiti benefiti svih ulaganja u posljednjih nekoliko godina”, zaključuje Đurica.
Privrednici, sa druge strane, nisu oduševljeni idejom povećanja procenta koncesione naknade.
Pero Ćorić, direktor Privredne komore Republike Srpske, kaže kako svako povećanje izdvajanja u dijelu koji se odnosi na privredu nije prihvatljivo.
“Mislim da za takvu jednu odluku treba kvalitetna analiza o tome u kojoj oblasti i u kojem procentu treba vršiti korekcije i na osnovu te analize zatim vršiti korekcije”, kaže Ćorić.
Prema njegovim riječima, za početak bi bilo dobro izvršiti detaljnu analizu postojećih koncesija i koncesionara, kao i kontrolu plaćanja.
“Prvo se red mora uvesti u postojeće koncesije, a tek onda ići u neka povećanja, i to pod uslovom da je stručna analiza to ocijenila kao prihvatljivo i da za to postoje argumenti”, zaključio je on.
Inače, u izvještaju, koji će se naći pred poslanicima Narodne skupštine RS na sljedećem zasjedanju, navodi se kako su prošle godine raskinuta 42 ugovora zbog neispunjavanja ovaveza od strane akcionara.
To je dvije trećine od svih do sada raskinutih koncesija s obzirom na to da ih je od osnivanja Komisije i 2004. godine bilo 68.
Prihodi od koncesija u 2018. godini
Naknada za korištenje mineralnih sirovina 8.186.741,20 KM
Naknada za korištenje prirodnih i
drugih dobara od opšteg interesa 2.783.676,36 KM
Naknada za korištenje prirodnih resursa u svrhu
proizvodnje električne energije 14.435.181,72KM
Prihodi od davanja prava na eksploataciju
prirodnih resursa, patenata i autorskih prava 11.341.302,03 KM
Prihodi od zakupnine zemljišta u svojini
Republike Srpske 510.852,41 KM
Koncesiona naknada za korištenje
elektroenergetrskih objekata 17.159.462,20 КМ
Agencije
