BIJELJINA, Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Jasmin Komić rekao je danas u Bijeljini da skupovi, kao što su Međunarodni simpozijum i 20. Savjetovanje agronoma Republike Srpske, imaju veliki značaj, jer se njima nauka i istraživanje stavljaju u funkciju razvoja poljoprivrede, a time i ekonomskog razvoja cijele Srpske i šire.
“Uvijek koristim priliku da kažem da je poljoprivreda i proizvodnja hrane naša razvojna šansa, te da i ovi skupovi treba da daju određena rješenja u problemima i izazovima koji su pred nama”, rekao je Komić na konferenciji za novinare u Etno selu “Stanišići” kod Bijeljine gdje je danas otvoren Četvrti Međunarodni simpozijumu i 20. naučno-stručno savjetovanja agronoma Republike Srpske.
Mirjanić je istakao da su ti izazovi proizvod velikih demografskih promjena u svijetu, jer je na planeti sada oko 7,3 milijarde stanovnika koji imaju ogromnu potrebu za hranom, a resursi se vrlo brzo troše.
On je naglasio da je zadatak resornog ministarstva da podstiče skupove poput ovog, navodeći da su njihovi rezultati, sa stanovišta Republike Srpske, izuzetno značajni.
“Ovakvi skupovi kroz naučnu prizmu treba da daju određena rješenja koja će svima pomoći da iznađu najbolje sa stanovišta inovativnosti i postizanja konkurentnosti, te da se naši proizvodi nađu, ne samo na domaćim nego i na inostranim trpezama”, rekao je Komić.
Dekan Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci Nikola Mićić rekao je da razvoj poljoprivrede zavisi od novih tehnologija baziranih na znanju.
“Poljoprivredni fakultet u Banjaluci formirao je jednu respektabilnu grupu mladih ljudi, 20 asistenata koji su studirali u inostranstvu. Oni su dali veliku podršku organizovanju ovog simpozijuma na kome imamo profesore i saradnike iz 15 država svijeta”, rekao je Mićić.
On je naglasio da su se ovi mladi ljudi vratili da rade na svoj fakultet što potvrđuje da nije istina da mladi samo odlaze sa ovih prostora.
Gradonačelnik Bijeljine Mići Mićić rekao je da će današnji skup, koji se prvi put održava u Bijeljini, pomoći domaćim stručnjacima i proizvođačima.
“Bijeljina je žitnica BiH i najveći poljoprivredni kraj koji od 75.000 hektara ima 54.000 obradivog zemljišta, a od toga se 99 odsto obrađuje. Ipak, poljoprivredni proizvođači ne žive dobro od svog rada zbog niza negativnih uticaja, kao što je niska tehnologija i sve ono što prati nauku u poljoprivredi”, kaže Mićić.
On smatra da će ovakvi naučni skupovi doprinijeti da nauka i tehnologija pruže mogućnost domaćim proizvođačima da žive bolje od svog rada.
Predsjednik Izvršnog odbora Komore inženjera poljoprivrede Republike Srpske Gordana Đurić rekla je da ova komora godinama ukazuje na to da je neophodno izvršiti funkcionalnu integraciju znanja, struke i prakse u poljoprivredi, što, podrazumijeva i funkcionalnu integraciju sistema.
“Republika Srpska ima izgrađen sistem, fakultete i savjetodavne službe, ali ono što nedostaje jeste funkcionalana integracija tih institucija”, dodala je Đurićeva.
Ona je navela da je takav zahtjev prije sedam-osam godina bio pred Narodnom skupštinom Republike Srpske, ali da do danas nije ništa urađeno.
Organizator skupa u Bijeljini je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjaluci, uz podršku Komore i Biotehničkog fakulteta iz Ljubljane.
Generalni pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo nauke i tehnologije Republike Srpske i grad Bijeljina. Srna