BEOGRAD, Za pokriće budžetskih obaveza u Srbiji do kraja godine neophodno je obezbjediti, prema posljednjim procjenama, više od tri milijarde evra.
Da će taj posao biti prilično težak, govori i podatak da je u utorak prodata svega petina ponuđenih, 60 miliona evra vrijednih, državnih zapisa, uprkos činjenici da su nosili kamatu od 6,2 odsto i bili indeksirani u evrima.
Profesor ekonomije Ljubomir Madžar u izjavi za „Novosti“ upozorava da, kako raste javni dug, tako opadaju i mogućnosti za novo zaduživanje i pogoršavaju se uslovi pod kojima Srbija može da se zaduži.
Taj put ne vodi nikuda, ali valjda se rukovode mišlju: ako će biti sudnji dan, bolje da bude prekosutra, nego odmah danas – zaključuje Madžar.
Prema njegovim riječima, neophodno je rezanje troškova na rashodnoj strani budžeta, iako vjeruje da Vlada Srbije još ni politički ni mentalno nije sazrela za tu mjeru.
– To će, ipak, morati da dođe na dnevni red, ali zasada će izgleda biti više okrenuti ka zaduživanju, što ne valja – objašnjava Madžar.
I ekonomista Ivan Nikolić za „Novosti“ upozorava da, od tri milijarde evra, koliko nedostaje Srbiji, milijarda odlazi na isplate državnih zapisa koji dospjevaju za naplatu do kraja godine.
– Vjerujem da će investitori zadržati svoje pozicije i dospjela sredstva ponovo finansirati u obveznice i zapise Trezora Srbije – kaže Nikolić. – Od preostale dvije milijarde evra, jedna odlazi na deficit u budžetu, a druga milijarda na plaćanje glavnice duga po osnovu ranije uzetih kredita. Jedan dio može da se finansira kroz kredite pod povoljnijim uslovima, od, recimo Rusije, dok će drugi dio biti finansiran novom emisijom evrobonda. Čak i kada bi se, po nekom fantastičnom scenariju, za mjesec ili dva, deficit budžeta sveo na nulu, opet bi nam bilo potrebno zaduživanje. Teško je izaći iz živog blata u kome se sada nalazimo. Ali, važno je objektivno posmatrati stvari. Vrijeme je da svi učesnici shvate: i država Srbija, i javni sektor, i povjerioci, da mora da se djeluje složno kako bi se izašlo iz ove situacije koja je poprilično teška.
Bankari u Srbiji, posebno oni sa stranim kapitalom, nisu više voljni da finansiraju državu. Majke-banke im, zbog krize u svojim zemljama, uskraćuju novac, ćerke-banke u Srbiji sve manje kupuju državne hartije, a kada to i učine, čim ih naplate, „bježe“ u evro, što stvara dodatni pritisak na kurs.
Računica, inače, kaže da kada dinar pada, to povećava udio javnog duga u bruto društvenom proizvodu i suprotno.
Novosti saznaju – ugovoren dolazak misije MMF za kraj avgusta
Misija MMF započeće pregovore o nastavku aranžmana sa Srbijom krajem avgusta – saznaju „Novosti“. – Delegaciju Fonda će predvoditi novi šef Misije za Srbiju Zuzana Mugasova.
Očekuje se, kako tvrdi izvor našeg lista, da do tada Vlada Srbije, odnosno nadležno Ministarstvo finansija, pripremi nacrt rebalansa budžeta kao i prijedlog mogućih mjera za finansijsku konsolidaciju, a sve u cilju pripreme državne kase da u narednu godinu uđe spremna za ozbiljniju borbu sa sve većim budžetskim minusom.
Jasno je da dosadašnji sporazum, a koji je zamrznut od februara i koji nije obavezujući, mora biti preimenovan u „stend baj“ aranžman, jer je, prema svim najavama, jasno da će Srbija, uz potpis na sporazum, od Fonda tražiti i mogućnost povlačenja sredstava.
Sporazum sa Fondom je, da podsjetimo, februara ove godine „zamrznut“ do formiranja nove vlade i rebalansa budžeta. Razlozi za odlaganje važenja ranije dogovorenog aranžmana bili su u tome što je Misija zahtjevala da se usvojeni budžet ispravi rebalansom, odnosno da se stavke plana prihoda i rashoda države Srbije usklade sa onim što je dogovoreno sa Fondom.
Srbija će, čak i ukoliko se u septembru krene sa mjerama ozbiljne štednje, godinu svakako završiti sa budžetskim minusom koji je značajno iznad onoga što je predviđeno budžetom.
Prema saznanjima „Novosti“, vrlo je vjerovatno da će se 2012. godina okončati sa rekordnim minusom državne kase Srbije od bar 5,5 odsto BDP.
Sve po planu
U Ministarstvu finansija Srbije za „Novosti“ kažu da budžet neće morati da se zadužuje više nego što je to predviđeno budžetom za ovu godinu.
– Zakonom o budžetu je planirana emisija evroobveznica na međunarodnom tržištu – tvrde u Ministarstvu i dodaju da se zapisima iz prošlogodišnje aukcije danas trguje po povoljnijim uslovima nego što su dobijeni.
– Međunarodno tržište je zatvoreno do septembra. Sigurni smo da će ta emisija, uz prodaju zapisa Trezora na domaćem tržištu, prema utvrđenom rasporedu biti sasvim dovoljna za pokriće svih troškova države do kraja godine. U Ministarstvu kažu i da se trenutno na računima izvršenja Republike Srbije nalazi više od 35 milijardi dinara, a do kraja mjeseca se očekuje dodatni priliv od oko deset milijardi dinara od emisije obveznica. Novosti