Koliko je Minićeva Vlada zaista otvorila vrata medijima

BANJALUKA – Najavljena otvorenost prema medijima nove Vlade RS na čelu sa Savom Minićem, donijela je samo određeni napredak, ali ne toliko da se postigne puna transparentnost, smatraju novinari koji svakodnevno komuniciraju sa ovom institucijom.

Prema riječima kolega novinara, u prvih sto dana rada nove Vlade RS imali smo prilike da vidimo konferencije za medije nakon većine sjednica, poneki prenos uživo, premijerove intervjue za medije kojima su njegovi prethodnici jedva i izjave davali, ali i izbjegavanje da se daju odgovori na ključna pitanja.

Kolege pričaju da, uprkos premijerovom trudu da bude susretljiv, agilnost ovog tipa ne vidimo kod njegovih resornih šefova, a pogotovo ne kod brojnih njihovih službenika za odnose sa javnošću.

Novinar portala Gerila.info Đorđe Vujatović kaže da opredjeljenje premijera da rad Vlade bude otvoreniji pozdravlja, ali da to nije lako izvodljivo ako se ima u vidu da pojedina ministarstva praktično rade po drugačijim odlukama ministara.

“To se najviše odnosi na ignorisanje novinarskih upita. Na primjer, ja već dva mjeseca čekam odgovore na neka pitanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, bez obzira na to što sam poslao i podsjetnik. Još tragičnije je da su pitanja sa istom tom temom moje kolege iz redakcije slale i prije dvije godine i kad je tim ministarstvom upravljao aktuelni premijer“, kaže Vujatović.

Ministarstva i dalje zatvorena za javnost

Napominje da su pojedina ministarstva i dalje prilično zatvorena. Novinari često postavljaju pitanja ministrima na javnim događajima, a onda dobiju odgovor da ne znaju o čemu se radi, da će provjeriti, tražiti da se što prije odgovori.

“Kroz “blaženo neznanje” ignorišu problem. Praksa da nakon sjednice Vlade bude održana konferencija za medije je veliki napredak, ali i to je privid transparentnosti. Na konferencije dođu ministri da promovišu neki svoj zakon, mjeru, akcionu politiku resora koju Vlada želi da istakne kao pozitivan primjer. Ono škakljivo ostaje sakriveno i rješava se daleko od javnosti“, kaže Vujatović.

Ipak, dodaje, mnogo je pozitivnija praksa i atmosfera, posebno kad se uporedi sa prethodnim sazivima Vlade RS. Čak i situacija da je premijer spreman da odgovara na neka teška pitanja, da gostuje u medijima koji objektivno i kritički prate rad Vlade je veliki korak naprijed, smatra Vujatović i dodaje da je važno i to što je Minić za savjetnika za medije doveo iskusnu osobu, dokazanu u svom poslu.

Novinarka Bloomberg Adria Svjetlana Šurlan kaže da je u dosadašnjoj praksi vidljivo da je Vlada kojom rukovodi Savo Minić otvorenija za medije u odnosu na onu Radovana Viškovića.

“Saopštenja nakon sjednica Vlade su potpunija, pres konferencije su češće i sa dostupnim premijerom i ministrima za pitanja novinara. Pomak je i što su pojedine sjednice bile otvorene kroz prenos uživo i ta praksa bi trebala da bude češća“, kaže Šurlan.

Kaže da su reagovanja ministarstava djelimično brža na pitanja koja su od interesa za javnost, ali da to ne prate svi, a posebno niži nivoi, druge institucije, uprave, organizacije i javna preduzeća.

“Najveći nedostatak je što medijima nisu dostupni materijali, zakonska rješenja, podzakonski akti i odluke koje razmatra Vlada, ni prije, a ni nakon usvajanja na sjednici. Tek dio materijala je dostupan kad stigne u Narodnu skupštinu RS, što može trajati mjesecima nakon usvajanja na Vladi. Uopšteno gledajući, transparentnost rada javnog sektora je djelimična i trebala bi biti dodatno unaprijeđena“, kaže Šurlan.

Urednik portala Buka Elvir Padalović kaže da pozdravlja sva nastojanja da se institucije vlasti otvore prema medijima i novinarima, pogotovo kada su u pitanju mediji koji se kritički odnose prema njima.

Zaustaviti prozivke novinara

“Svaki potez u tom pravcu pozdravljam i nadam se da će potrajati. Jedan od takvih primjera je svakako nedavni intervju premijera Minića portalu Capital. Pokazivanje transparentnosti mora ići u pogledu objašnjavanja problematičnijih situacija poput RiTE Ugljevik, Viaduct i slično, jer je jasno da javnost u Republici Srpskoj ne zna uopšte šta se dogodilo, niti zašto svakodnevno čujemo da isplivavaju nove arbitraže koje plaćamo stotine miliona KM“, kaže Padalović.

Dodaje da je vidljiv drugačiji pristup prema medijima i atmosfera koju premijer Minić nastoji održavati, ali da tu ima još mnogo posla. Skrenuo je pažnju i na ustaljenu sklonost javnih funkcionera da isprozivaju pojedine novinare i urednike zbog njihovog rada.

“Institucije u RS trebaju jasno da se odrede prema činjenici da se pojedini mediji i urednici i dalje prozivaju, da je atmosfera stvorena unazad nekoliko godina veoma neprijateljska prema nezavisnim medijima, i da je to potrebno mijenjati iz korijena“, kaže Padalović.

Novinarka Euronews-a Snežana Mitrović je primijetila da premijer čita komentare i djeluje, ako su to propustili njegovi saradnici.

“Lično sam se uvjerila da je pokrenuo stvari da se riješi problem jedne višečlane porodice. Ipak, poenta nije da se vuče za rukav premijer ili ministri, njihovi saradnici, već da se izgradi sistem koji će biti jednakopravan za sve. Nadam se da se radi na tome, ali težak je to put. S tog, ljudskog aspekta premijer ima plus. Ipak, neka kadrovska rješenja su prošla, a nije baš da su se funkcije dijelile najboljima, već po starom partijskom sistemu“, kaže Mitrović.

Teško uporediti dvije vlade  

Kaže da bi voljela da kada ministri odu iz lokalnih zajednica koje posjećuju, da iza njih ostanu mašine, početak nekog posla, a ne samo usput date izjave kako se brine o svakom dijelu Republike Srpske.

“Mobilnost jeste dobra, čekamo rezultate, investicije, rast standarda, rješenje demografskih problema. Pomoćnici ministara, odnosno sistem po dubini i dalje je zaštićen, nedostupan javnosti. Što se tiče efikasnosti i transparentnosti, to je ključ uspjeha dugoročno. Teško mi je uporediti dvije Vlade, u smislu koja je transparentnija, kad je polovina saziva ista. Vidjećemo kako će Minićeva Vlada savladati prvi veliki test, pitanje Elektroprivrede RS i preduzeća u tom sektoru”, kaže Mitrović.

Nepostojanje sistemskog pristupa primijetio je i novinar Nezavisnih novina Dejan Šajinović. On govori da njegovo iskustvo pokazuje da je situacija i dalje nepromijenjena – oni portparoli, službenici i ministri koji su ranije bili raspoloženi za saradnju s medijima, to čine i dalje, a oni koji su i ranije bili zatvoreni, takvi su i danas.

“Svaki premijer do sada je uvijek obećavao veću otvorenost prema medijima i obećavao bolju saradnju, ali sve se uglavnom uvijek odvijalo na isti način i najviše zavisi od dobre volje pojedinca, a ne od sistema“, kaže Šajinović.

Govori da je naš najveći problem što se ne pravi sistem, ne grade se institucije, ne uspostavljaju se nepristrasne procedure, nego se sve odvija preko pojedinaca.

“To pokazuje, nažalost, nedovoljnu zrelost ne samo predstavnika vlasti nego generalno i javnosti koja nema dovoljan senzibilitet zašto je važno da vlast uspostavi sistemski odnos sa javnošću prema građanima. Nema svijesti da sredstva kojima vlast upravlja pripadaju građanima, i da se svaka utrošena marka mora opravdati, kao i sve ono što vlast radi. Moje mišljenje je da se previše očekuje od medija. Medije se okrivljuje za sve a niko nije spreman niti voljan da insistira da se javni poslovi obavljaju u javnom interesu, a ne u interesu pojedinaca koji često brinu samo o vlastitom interesu dok ih interes javnosti ne zanima“, tvrdi Šajinović. Slobodno.org