BEOGRAD, Novosti istražuju – ima li rješenja za građane koji su uzeli stambene kredite u švajcarskoj valuti? Za oko 30.000 porodica zaduženja u dinarima gotovo su duplirana. Rješenje za građane koji su za kupovinu stana uzeli kredite u švajcarskim francima ne nazire se, a zadužene obaveze sve više guše. Više od 30.000 građana svakog mjeseca strepi koliko će vrijediti “švajcarac” kad im stigne rata na naplatu, a niko ne nudi nikakvu pomoć.
Jedina preporuka Narodne banke Srbije, bankara i ekonomista jeste da oni koji imaju problem u otplati zajmova zatraže reprogram ili da pređu na evro. Ali, to nije ni lako, ni jeftino. Ako se odluče da odlože otplatu na šest mjeseci ili godinu dana, tokom kojih otplaćuju samo kamatu, poslije tog roka rata se uvećava, a glavnica duga – ostaje ista.
Kako kažu bankari, gotovo da se niko od građana nije odlučio da stambeni zajam u švajcarskim francima prebaci u evro, vjerovatno zato što su procedura i trošak gotovo isti kao kada se prvi put uzima kredit. Onima koji više nisu u stanju da otplaćuju rate, koje su za tri godine gotovo duplirane, preporučuje se reprogram, a oni koji imaju mogućnost – da nastave da plaćaju svoje obaveze. Jer, kažu u bankama, u ovom trenutku vrlo je teško napraviti finansijsku konstrukciju za one koji žele da svoje stambene kredite prebace u evro.
Na spisku dodatnih troškova nalaze se obaveze nastale usljed kursnih razlika, trošak uspostavljanja hipoteke, eventualna razlika u premiji osiguranja nacionalne korporacije, trošak NKOSK za obradu zahtjeva…
Jedina dobra šansa bila je prije dvije godine, kada su banke prebacivale stambene pozajmice iz švajcarskog franka u evre bez ikakvih troškova. Ali, tada niko nije ni slutio da će švajcarska valuta toliko da ojača u odnosu na sve, pa i na dinar.
Teško je dati savjet šta da se sada uradi. Ko je uzeo ovaj zajam prije tri godine, u iznosu od, recimo, 69.000 švajcarskih franaka, odnosno 41.600 evra, tada je otplaćivao ratu od 400 švajcaraca ili 250 evra. Danas su mu mjesečne obaveze u švajcarskoj valuti iste, ali je sada 400 franaka – 350 evra. A što je još gore, prije tri godine rata je bila oko 21.500 dinara, a sada gotovo 36.000 dinara. Pa, ko preživi – stanovaće!
Evo još jednog primjera. Ko je prije četiri godine uzeo subvencionisani stambeni kredit od 66.000 evra, ili za 25.000 evra više nego građanin koji se odlučio za švajcarski franak, imao je ratu od 300 evra, a danas samo 10 ili 20 evra više, u zavisnosti od banke.
Građane Srbije je prije četiri godine privukla niska kamatna stopa na švajcarski franak, čak se u jednom trenutku razmatrala mogućnost da ih država i subvencioniše. Neki ministri su i pozivali stanovništvo da uzimaju ove zajmove, jer se navodno nije očekivao veliki disbalans između evra i švajcarskog franka, ali se od toga ipak odustalo. Najveći protivnik stambenih kredita u “švajcarcima” bio je Radovan Jelašić, tadašnji guverner, koji je upozoravao građane da je to mač sa dvije oštrice.
Država sada krivicu, ipak, prebacuje u polje Narodne banke Srbije.
– Centralna banka je morala oštrije da reaguje, jer je znala koliki je rizik za zaduživanje u švajcarskoj valuti – smatra Vuk Đoković, državni sekretar u Ministarstvu finansija.
– Osim upozorenja, bilo je potrebno primijeniti čak i administrativne mjere, na koje se kasnije odlučila, kada je kriza uzela danak. Osim Sosijete ženeral banke, sve su ponudile stanovništvu stambene kredite u švajcarskim francima, a Inteza je zahtijevala od klijenata koji su se odlučivali na ovu vrstu pozajmice da potpišu izjavu da su upoznati sa mogućim rizicima. Ostale su se takmičile koja će ponuditi manju kamatu i privući što više klijenata.
Goran Pitić, predsjednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke, kaže:
– I banke koje su nudile takve kredite trebalo bi da podnesu dio troškova i da na neki način izađu u susret građanima.
Mađari našli rješenje
Mađarska je izašla u susret građanima koji su uzeli kredite u “švjacarcima” tako što im je omogućila da fiksiraju kurs tokom tri i po godine na nivo od 180 forinti za jedan evro. Za razliku od 230 forinti za evro, koliko iznosi sadašnji kurs, banke će odobriti dodatni kredit, na koji će obračunavati kamatu trenutno važeću na međubankarskom tržištu u iznosu od oko osam odsto. Država uz proviziju od 1,5 odsto garantuje razliku od 180 forinti do svakodnevnog kursa u naredne tri i po godine. Ali, pitanje je u kom pravcu će se u narednom periodu kretati švjacarski franak. Do sada je pravilo bilo da u svakoj krizi “švajcarac” raste. Novosti