BEOGRAD, Izvoz srpske maline bilježi konstantan pad u odnosu na prethodne godine, pa hladnjače u zapadnoj Srbiji još čuvaju znatne količine ovog zamrznutog ploda.
Interesovanje kupaca za voćarski brend Srbije najniže je za posljednjih deset godina, tvrde izvoznici. Oni kažu da je trenutna cijena zamrznute maline na tržištu niža od otkupne u svježem stanju, koja se kretala oko 230 dinara, piše Blic.
Prošle godine malina se prodavala i za 320 dinara po kilogramu. Izvoznici razloge za ovakvu situaciju vide u prošlogodišnjem rekordnom rodu u Poljskoj.
Pad prodaje, kažu poznavaoci prilika, leži i u činjenici da su domaći izvoznici kroz standardne sorte vilamet i miker, koje čine preko 90 odsto ukupne proizvodnje u Srbiji, miksovali polku i polanu dosta slabijeg kvaliteta.
To je izazvalo nezadovoljstvo kod kupaca u Evropi koji previše i ne cijene ove dvije sorte, pa se događalo da čitave kontigente vrate nazad.
Poljoprivredni stručnjaci smatraju da će se situacija sa izvozom uskoro riješiti, ali će prodavci morati da razdvoje polku od vilameta ako žele da postignu bolju cijenu i prodaju preostale zalihe malina.
Zakočen izvoz zbog niske cijene najviše će pogoditi malim hladnjačarima, koje se ionako teško nose sa velikim igračima.
Jedan od njih je i Milovan Jakovljević iz Radaljeva, koji malinu proizvodi na preko tri hektara površine po savremenim standardima.
“Nisam još uvijek prodao ništa jer poslije berbe nije ni bilo neke potražnje na tržištu. Trenutna cijena je oko 180 dinara za kilogram, pa ću svakako prošlu godinu završiti sa gubicima. Razloge za nastalu situaciju vidim ne u hiperprodukciji u našoj zemlji, već u državi koja ima veoma loš odnos prema proizvodnji voća i povrća uopšte. Nije uvela vancarinske mjere, odnosno prelevmane prema kojima bi taksama na uvoz zaštitila domaće proizvođače. Krajnjom liberalizacijom tržišta neometano hladnjačari uvoze ogromne količine polke lošijeg kvaliteta iz drugih država. Miješanjem sa domaćim vilametom i mikerom ugrozili su brend “srpska malina” kod krajnjih kupaca širom svijeta. Lično sam se psihički i finansijski spremio da podnesem ovaj udar, ali se pitam da li je država u stanju da zaštiti domaćeg proizvođača baš uvođenjem carinskih taksa na nekontrolisani uvoz maline, ali i krompira, koji je za Ivanjicu veoma važan poljoprivredni proizvod?”, pita se Jakovljević.
Podsjetimo da se Srbija rodom ovog voća u 2015. godini ponovo vratila na čelo svjetskih zemalja izvoznica sa 105.000 tona, a da je tokom 2016.godine inkasirala 248 miliona evra. Blic