SARAJEVO – Kleveta i uvreda postaju krivično djelo. I za to su predviđene drastične novčane kazne. Tako je presudila Vlada Republike Srpske koja je jučer je usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS. I to sve, kako je rečeno, u interesu javnosti.
Ukratko, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS, predviđa kazne od 3 do 100 hiljada KM za nova, krivična djela protiv časti i ugleda.
Jer, rekli su iz Vlade RS, takvi zakonski postoje u zemljama Europske unije. A BiH je poznata da slijedi euro trendove, pa je ovaj zakon baš i sada bio jedan od prioriteta.
No, daleko smo od istine, jednako kao što smo daleko od Europske unije. Pa je porediti bh./entitetsko pravosuđe sa onim u zemljama Europe u ovom momentu cinično, zlurado i zlonamjerno.
Dodikova najava
Prvo su juče, gotovo odmah nakon odluke Vlade RS, reagirali mediji, medijske organizacije, međunarodne institucije, neki intelektualci i neki političari. Javnost još nije shvatila o čemu se radi. A trebalo je.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je to još u novembru prošle godine.
– Zakoni o lažima i klevetama donose se da se popravi atmosfera u kojoj se nalazimo. Ovi zakoni biće rigorozni – kazao je.
Pa onda i zaprijetio.
– Nije problem da govorite istinu i svakome treba omogućiti da govori istinu, ali ova količina laži, podmetanja i izmišljanja u javnom prostoru totalno je zgadilo i mentalno opteretilo značajan dio stanovništva i to je na kraju nešto što je došlo sa strane. Ali na toj strani tamo imaju zakoni koji to zabranjuju, a nama nisu dali prije nekoliko godina da to uvedemo, ove godine ćemo to uraditi, veoma brzo ćemo to uraditi, neka se buni ko god hoće – dodao je.
Zašto se treba zabrinuti?
Za ilustraciju, evo, zašto se treba duboko zabrinuti.
– Ko uvrijedi drugoga, kazniće se novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM. Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja ili na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 KM do 50.000 KM – stoji u Nacrtu Zakona.
No, to nije sve. Ako je počinitelj, stoji u Nacrtu, bio izazvan nedostojnim ponašanjem uvrijeđenog ili je oštećeni pred sudom prihvatio njegovo izvinjenje zbog učinjenog djela, sud ga može osloboditi kazne. Ali, ako je uvrijeđeni uvredu uzvratio, sud može oba ili samo jednog učinioca osloboditi od kazne.
Kada je riječ o kleveti u Nacrtu Zakona stoji:
– Ko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kazniće se novčanom kaznom od 8.000 KM do 30.000 KM. Ako je djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM.
Kazna, kazna, kazna
Dodaje se da ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM.
– Ko iznosi ili pronosi štogod iz ličnog ili porodičnog života nekog lica što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kazniće se novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM. Ako je djelo člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža ili na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM. Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 25.000 KM do 120.000 KM – navedeno je.
Istaknuto je da se istinitost ili neistinitost onog što se iznosi ili pronosi iz ličnog ili porodičnog života nekog lica ne može se dokazivati.
Zakon predviđa kazne od 20 do 100.000 KM onome ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
Navedeno je i da nema krivičnog djela ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinitog u naučnom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti ili odbrani nekog prava, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo ili pronosilo.
Ko je znao za detalje
Vlada RS tvrdi da je zakon bio objavljen sedam dana na zvaničnojinternet stranici, ali da niko nije imao ni primjedbe ni sugestije.
– Imajući u vidu da je Zakon usaglašen sa Ustavom, pravnim sistemom Republike Srpske i Pravilima za izradu zakona i drugih propisa, mišljenje Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo je da se Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske može uputiti dalje na razmatranje – saopšteno je.
No, to je sve samo ne i istinito. Mediji ni javnost sve do juče nisu znali za detalje Nacrta zakona. O tome se tek šuškalo ili su političari neposlušnicima javno prijetili šta će biti kada bude.
Ministar pravde Miloš Bukejlović RS tek je juče potvrdio da se zakon mijenja. Nacrt je medijima poslan par minuta poslije podne. Te se vrijeme za postavljanje pitanja i komentar moglo mjeriti u minutama.
Zato je stav medija, civilnog sektora, pravnih eksperata jedinstven:
– Kriminalizacija uvrede i klevete predstavlja udar ne samo na medije, već i na sve građane.
Dodaju da je riječ o gušenju medijskih sloboda, ali i sloboda govora.
Nevladine organizacije, predvođene medijskom zajednicom, ranije su se protivile da se u zakon kleveta vrati kao krivično djelo. No, vlasti u RS su ih uvjeravali da nema ni govora o tome, da se tako nešto ne razmatra, da neće biti u zakonu.
No, član 208b, koji se odnosi na klevetu, vrlo je jasan.
– Ako je djelo iz stava 1. ovoga člana učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo dostupno većem broju lica, kazniće se novčanom kaznom od 15.000 KM do 80.000 KM (stav 2.) Ako je ono što se iznosi ili pronosi dovelo ili moglo dovesti do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM (stav 3) – stoji u Nacrtu.
Očigledna namjera
Advokat Aleksandar Jokić nema dileme. Smatra da se uvodi pogodno tlo za autocenzuru.
– Jer ozbiljnost zaprijećene kazne i činjenice da se može voditi krivični postupak svakako će doprinositi tome da se novinari odvrate od izvještavanja i pisanja u nekim slučajevima – kaže.
I dodaje kako je tačno da u velikom dijelu EU postoji postoji odredba klevete kao krivičnog djela. No, samo na papiru, jer se u praksi ne procesuira.
– A kod nas, uvjeren je Jokić, očigledna je namjera da bude drugačije. Jer da nije ne bi bilo potrebe da se sada inkriminira. I upravo u tome i leži razlog za strah – dodaje.
Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić ističe kako je nevjerovatno da je Vlada posegla za ovakvim rješenjem, iako im je poslata jasna poruka koliko smo protiv.
– Ako su samo htjeli da povećaju kazne, zašto to nisu učinili kroz postojeći Zakon o prekršajima. Ovo više nije borba protiv loših vijesti, već borba protiv dobrih i tačnih vijesti – kaže Vukelić.
I poziva predstavnike EU, ali i međunarodne zajednice da se glasno i jasno izjasne. Naročito i zbog činjenice da je upravo novinarskoj zajednici osobno ministar Bukejlović nedavno kazao da ovo pitanje nije uopće na dnevnom redu ministarstva na čijem je čelu.
Dapače, Bukejlović je obećao da će i novinari biti konsultirani tokom izrade Nacrta zakona. Po čemu ispada ili da Bukejlović nije znao ili mu je neko drugi donio nacrt na sto, pa ga on mora provesti.
Progon novinara
Reagirala je i Duška Jurišić, zamjenica ministra za izbjeglice i raseljena lica BiH. U pismu kojega je uputila ministru Bukejloviću traži da povuče sporni Nacrt zakona.
– Krivični progon novinara potpuno je neprihvatljiv u zemlji s visokim stepenom ugroženosti ljudskih prava, korupcije i organizovanog kriminala, te će izazvati nesagledive posljedice limitiranjem medijskih sloboda, uvođenjem verbalnog delikta, odnosno gušenjem slobode riječi – poručila je Jurišić.
Predsjedavajući Žalbene komisije Vijeća za štampu BiH Miodrag Živanović apelira da treba učiniti sve da ne dođe do usvajanja ovakvih i sličnih akata. A sve u cilju očuvanja bar tragova demokracije u BiH.
Direktor Centra za ljudska prava Banja Luka Dejan Lučka podsjeća kako građani u BiH i onako nemaju povjerenje u pravosuđe. Opće je mišljenje da su pravosudni organi pod utjecajem stranaka, biznismena, vlasti općenito. Nacrt kojeg je usvojila Vlada RS samo će pojačati taj utisak.
– Možemo samo da zamislimo do kakvih bismo situacija dolazili kada bi neko ko se nalazi u sistemu vlasti tražio od tužioca da procesuira određenog novinara ili drugog građanina za klevetu, zbog pisanja koje je bilo usmjereno na kritiku vlasti, njegovog postupanja i otkrivanje malverzacija. Ne sumnjam, iako standardi ljudskih prava nalažu drugačije, da bi se našao prostor da se novinar/građanin osudi za klevetu i za primjer strpa iza rešetaka – navodi u svojoj svojoj analizi Lučka.
Međunarodni standard
Lučka analizira i sudske prakse u EU, gdje Međunarodni standardi ljudskih prava stoje na fundamentu koji kaže da kleveta u okviru krivičnog zakona predstavlja ozbiljnu opasnost slobodi izražavanja, najviše zbog samih kazni koje mogu biti izrečene:
– Instrumenti za zaštitu ljudskih prava, kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija) propisuju da svako ima pravo na slobodu izražavanja – naglašava.
Inače, u Krivičnom zakoniku RS iz 2000. godine kleveta je bila definirana kao krivično djelo u dijelu zakonika u kome su se definirala krivična djela protiv časti i ugleda i njome se štitila upravo čast i ugled građana.
Prema tom Zakonu, novčanom ili kaznom zatvora do šest mjeseci kažnjavao se onaj ko za drugog iznosi, dakle prvi put javno saopći, ili pronosi, odnosno širi dalje, nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugled.
Teži oblik ovog krivičnog djela je postojao ukoliko je kleveta bila učinjena putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informiranja, ili na javnom skupu.
– Učinilac bi u tom slučaju bio kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Međutim, ako je ono što se neistinito iznosi ili prenosi bilo takvog značaja da je dovelo do teških posljedica za oštećenog, učinilac se mogao kazniti zatvorom do dvije godine. Ove odredbe su brisane već naredne godine, kako je u primjenu trebalo da uđe Zakon o zaštiti od klevete – navodi Lučka.
I dodaje, da svakako postoje ograničenja ali da i ona moraju biti strogo utvrđena zakonom.
Šta je bilo prije 20 godina?
Istraživačica Mediacentra Sarajevo Anida Sokol podsjeća kako je kleveta dekriminalizirana prije više od 20 godina. I priznaje kako je smatrala da je Dodikova najava iz novembra prošle godine zvučala gotovo nevjerovatno.
– Sve preporuke na nivou UN-a, međunarodne zajednice, sve konvencije idu na to da je neophodno u onim državama gdje je kleveta i dalje kriminalizovana da se dekriminalizuje. I praksa i preporuke Evropskog suda za ljudska prava nalažu da zatvorske kazne nikada nisu opravdane u slučajevima klevete. A time su se pravdali Milorad Dodik i Milan Tegeltija kada su navodili da je u pojedinim evropskim državama kleveta i dalje dio krivičnih zakona. I ako je dio krivičnih zakona, zatvorska kazna nikada nije opravdana – kazala je za Žurnal.
To, navodi dalje Sokol, znači kako Nacrt predviđa da će kleveta biti kažnjavana novčano, ali visina propisanih kazni svjedoči da se radi o potpunom suzbijanju izražavanja i slobode medija u RS.
– Član koji precizira da će onaj ko uvrijedi drugoga biti kažnjen ogromnom novčanom kaznom, imat će značajan uticaj na novinare – smatra Sokol.
I dodaje da će to posebno biti vidljivo u RS, gdje je gdje je visok nivo samocenzure među novinarima.
Iako je kleveta dekriminalizovana, sporovi koji se vode protiv medija idu na štetu slobode izražavanja. Političari tuže novinare svakodnevno. E, treba zamisliti kako će to biti u budućnosti jer zakoni staju na stranu vlasti.
– Zakoni štite osobe na vlasti a ne novinare i novinarke. Također, ovo može uticati i na građane u RS-u, jer ako bilo šta iznesete na društvenoj mreži, naprimjer, može se desiti da vas krivično gone i kazne – zaključuje Sokol.
U Federaciji muk
Upravni odbor BH novinara svjestan je da ovo nije i vjerovatno neće (p)ostati problem samo u jednom dijelu BiH.
– Činjenica da su vlasti RS-a odlučile kroz izmjene postojećeg zakona odrediti čak i visinu novčanih kazni za klevetu, te da su predviđene kazne znatno veće od iznosa koje su sudovi u BiH do sada presuđivali po tužbama za klevetu, predstavlja ništa drugo do institucionalni pokušaj zastrašivanja novinara i medija, posebno onih koji kritički pišu o potezima vlasti, gušenje slobode medija i uvođenje (auto)cenzure – naveli su.
No, naglašavaju kako su svjesni da u Federaciji BiH ovaj nacrt ima svoje pristalice među nekim političarima. I da je za očekivati da će se, ukoliko RS usvoji izmjene Krivičnog zakona, isto biti i u FBiH.
Ali, iz Federacije, poslovično nema previše reakcija. Od političara naročito. Što govori da su jedni jedva čekali da se ovaj Nacrt usvoji, druge to ne zanima jer nije riječ o „njihovom“ entitetu, a treći čekaju rasplet situacije, jer i onako jedva čekaju novinarima staviti flaster na usta.
Staljinistička metoda
Opozicija u RS ističe da se ovaj zakon odnosi i na njih. Jer nije riječ samo o gušenju medijskih sloboda već i opozicionog djelovanja, naglašavaju iz SDS. Poslanik Nebojša Vukanović koji je često na meti vlasti ili tajkuna svjestan je da je riječ o drakonskim mjerama u cilju ućutkavanja.
– To je staljinistička metoda obračuna sa političkim protivnicima, slobodnim medijima i neistomišljenicima. Ja apelujem na vas iz medija da dignete glas, jer ovo se tiče svih nas – rekao je Vukanović.
A predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić obećao je da će biti dovoljno vremena da se o zakonu priča na javnim raspravama i okruglim stolovima.
– O zakonu će dati mišljenje stručna javnost, mediji, poslanici, ne vidim da išta ovdje ima sporno. Ja ću svoje mišljenje iznijeti kada bude rasprava i daćemo svoje sugestije i prijedloge, a ja ću se potruditi i sam da organizujem neku vrstu javnih rasprava u Narodnoj skupštini i da pozovem medije – kazao je.
BH novinari podsjećaju da je u izvještaju za 2022. godinu Evropska komisija od bh. vlasti zatražila da garantuju slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara/ki kao jedan od temeljnih uslova na putu ka članstvo u Europskoj uniji.
Na to podsjećaju i iz Delegacije EU u BiH. Kažu, kriminalizacija klevete predstavljala bi nazadak u smislu garancija slobode izražavanja kao temeljnog ljudskog prava. Pritom se, ističu, kvalificiranje klevete kao krivičnog djela smatra zastarjelim pristupom, a dekriminalizacija klevete u BiH 2002. godine je bila značajno dostignuće za BiH.
A osnovna ljudska prava?
Dodaju da nedavno objavljeni Izvještaj Evropske komisije za BiH ističe tendenciju političara i javnih zvaničnika da uporno koriste mogućnost tužbi kako bi zastrašili novinare i primorali ih na autocenzuru, a što dodatno može biti pogoršano kriminalizacijom klevete.
Sporni nacrt zakona za Buku su komentarisali i iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH. Ističu da bi kriminalizacija klevete ugrozila slobodu izražavanja kao osnovno ljudsko pravo i imala bi direktan uticaj na mogućnost novinara da izvještavaju istinito.
– Vjerujemo da je važno da su vlasti otvorene za kritiku, čak i kada to nije prijatno. Moraju se poduzeti koraci na suprotstavljanju dezinformacijama, ali uvijek moramo biti na oprezu kada su u pitanju mjere koje vlastima daju preširoka ovlaštenja da kriminaliziraju, cenzurišu, ili ukidaju slobodu izražavanja. Zakoni o kleveti spadaju baš u takva sredstva koja represivne vlasti koriste kako bi zakone okrenule i izvrnule im smisao na štetu novinara, proganjajući ih tužbama protiv kojih si novinari ne mogu priuštiti odbranu. Umjesto krivičnih zakona o kleveti, institucije vlasti moraju poduzeti mjere za kreiranje sigurnog i poticajnog okruženja za slobodne i nezavisne medije – zaključili su iz Ambasade SAD-a u BiH.
Krhko okruženje
Iz OSCE u BiH poručuju kako je još 2001. godine Bosna i Hercegovina 2001. godine bila prva država u regionu koja je dekriminalizirala klevetu. Zato je ovaj Nacrt korak nazad, u kako ističu, “ionako krhkom okruženju medijskih sloboda u entitetu RS gdje je samo nekolicina slobodnih i nezavisnih medija koji danas rade”.
– Ovakav razvoj događaja izaziva zabrinutost jer se odvija uprkos nedavnim uvjeravanjima Ministarstva pravde RS da Vlada nema za cilj da radi na izmjenama Krivičnog zakonika RS iako je to prvi najavio predsjednik RS Milorad Dodik krajem 2022. godine. Još jednom ponavljamo da su ovakvi potezi u suprotnosti s međunarodnim standardima i dobrom praksom i da će dodatno narušiti ukupnu situaciju sa slobodom medija u RS – upozorili su iz OSCE.
Reakcije se nastavljaju nizati. Ukratko, kao i svaki put kad se dogodi ono što su građani, javnost, civilni sektor, mediji smatrali da je nemoguće, u šoku smo i gotovo nijemi.
Nacrt zakona sada ide u javnu raspravu. Ako Stevandić ispuni svoje obećanje. To daje nadu da još postoji mogućnosti da se zaustavi ponovna kriminalizacija klevete.
A ako se to ne desi? Vlastima ostaje ogroman prostor za zloupotrebe, progon neistomišljenika i discipliniranje novinara i građana.
Kakva budućnost nakon ove surove sadašnjosti!? interview.ba