BANJA LUKA – Dok EU kontinuirano usvaja mjere kako bi smanjila utiecaj kineskih investicija, odnosno ovisnost o Kini u cjelini, vlasti Republike Srpske kineskim kompanijama širom otvaraju vrata. Tako su kineski investitori u dobrom dijelu zagospodarili nizom kapitalnih infrastrukturnih projekata, posebno na relaciji Banja Luka – Bijeljina.
Krajem prošlog mjeseca vlast RS je još jedan u nizu unosnih poslova povjerila Kinezina. Riječ je o poslu teškom skoro 350 miliona KM, odnosno izgradnji dionice autoputa Brčko – Bijeljina, još jedne koja se gradi pod kormilom sile s Dalekog istoka.
Dionica autoputa Brčko – Bijeljina, ako je suditi prema ranijim dokumentima sačinjenim na relaciji Bosna i Hercegovina – Srbija – Turska od 2019. godine pa naovamo, trebala je biti sastavni dio megaprojekta tri države pod nazivom “Autoput Sarajevo – Beograd”. Spajanje dva glavna grada na sjeveroistoku BiH bilo je predviđeno, između ostalog, i ovom dionicom.
Tri i po godine kasnije dionica Brčko – Bijeljina (p)ostala je projekat Republike Srpske. Entitet RS je, ipak, u vlastitoj režiji proveo tender težak skoro 350 miliona KM.
U Banjoj Luci je 24. februara ove godine u prisustvu predsjednika RS-a Milorada Dodika potpisan ugovor o izgradnji 17 kilometara dionice autoputa Brčko – Bijeljina s kineskim konzorcijem koji čine kompanije China Overseas Engineering group Co LTD (COVEC) i China Tijesiju Civil Engineering Group Co, LTD, kao i partner za finansiranje China Construction Bank.
Isti Milorad Dodik je, kao član Predsjedništva BiH, zajedno sa svojim tadašnjim kolegama u Predsjedništvu Željkom Komšićem i Šefikom Džaferovićem, kao i predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, 8. oktobra 2019. u Ankari postavio kamen temeljac za Autoput Sarajevo – Beograd, a 16. marta 2021. potpisao je sporazum o izgradnji tog autoputa.
Počelo je još 2014. godine
Ovaj sporazum je kasnije utvrdilo i Savjeta ministara BiH, a autoput je trebala graditi turska kompanija Tasyapi Insaat koja je krajem septembra 2021. tadašnjem ministru komunikacija i prometa BiH Vojinu Mitroviću (SNSD) poslala i zvaničnu ponudu.
No, u periodu dok su se ovi događaji odigrali, uveliko se, čini se, znalo da će posao gradnje dionice Brčko – Bijeljina ipak pripasti Kinezima. Otkriva to, između ostalog, i Power point prezentacija Autoputeva RS koja datira čak iz maja 2014., a do koje je došao Fokus.ba.
Kineska kompanija China Road and Bridge Corporation, koja ima niz projekata u Srbiji, još tada je napravila obimno istraživanje terena i pripremne aktivnosti za gradnju dionice Brčko – Bijeljina. Dakle, pet godina prije nego što se desila trilaterala BiH – Srbija – Turska, okupljena oko Projekta „Autoput Sarajevo – Beograd“, što govori o tome da se uveliko pripremao teren za kineskog investitora.
Nakon što je sve pripremljeno, Autoputevi RS su, po dobijanju zelenog svjetla od Vlade RS, 10. decembra 2022. godine raspisali tender, koji je u rekordnom roku i proveden. Posao je, kako navedosmo, pripao Kinezima.
U roku od samo nekoliko godina vlasti RS su kineskim kompanijama dodijelile poslove gradnje tri dionice autoputa, pa je tako, iz perspektive entitetskih vlasti, bilo i logično da i sjeveroistočni komad BiH u smislu gradnje autoputa pripadne Kinezima.
Naime, u decembru 2018. godine potpisan je ugovor o koncesiji s konzorcijem China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group o gradnji 40 kilometara auoputa na dionici Banja Luka – Prijedor za oko 600 miliona KM. Prošle godine na ljeto su, godinu nakon raspisivanja tendera za gradnju dionice autoputa Vukosavlje – Brčko, dodijelili ugovor kineskoj kompaniji China State Construction Engineering Corporation Limited. Projekat će, umjesto procijenjena 702 miliona, koštati 765,7 miliona KM.
Osim što je gradnja još jedne dionice autoputa koja spaja Banju Luku s granicom BiH sa Srbijom dodijeljena kineskim investitorima, navedena tri projekta imaju i neke druge dodirne tačke. Jedna se odnosi na tajnost ugovora. Vlastima RS-a, tvrdi premijer Radovan Višković, nije problem da se objavi ugovor o gradnji dionice Brčko – Bijeljina, “ali kineska strana ima ekskluzivitet nad ovim ugovorom pa ako oni dozvole da se objavi, objavit će se”.
No, teško je povjerovati da će se to desiti, s obzirom na činjenicu da vlasti RS još nisu ispoštovale ni sudske presude prema kojima trebaju objaviti ugovor o koncesiji za dionicu autoputa Banja Luka – Prijedor. Naime, Ministarstvo saobraćaja i veza RS odbilo je Centru za životnu sredinu pristup informacijama o ekonomskoj opravdanosti autoputa Banja Luka – Prijedor, uprkos dobivenom upravnom sporu na Okružnom sudu u Banjoj Luci.
Kinezi će se namirivati iz budžeta?!
I Transparency International BiH dobio je krajem 2022. godine sudski spor protiv Ministarstva saobraćaja i veza RS zbog neobjavljivanja ugovora o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. TIBiH pokrenuo je sudski postupak zbog sumnje da je ovaj posao sklopljen pod štetnim uslovima za Republiku Srpsku.
Prema tom ugovoru, kineska kompanija je na uloženih blizu 300 miliona eura tokom koncesije od 30 godina trebala zaraditi oko 975 miliona eura naplaćujući putarinu. Nedostajuća sredstva bi se trebala namirivati iz budžeta RS, što u TIBiH smatraju “veoma štetnim” po javne finansije.
Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH kaže za Fokus.ba da je riječ o pristupu kineskih investitora koji je prisutan od početka. Međutim, navodi da ovdje nije odgovornost na njima nego na našim vlastima.
“TIBiH je u slučaju skrivanja ugovora za dionicu Banja Luka – Prijedor dobio prvostepenu presudu u kojoj je jasno navedeno da je ovo informacija od javnog interesa, da Ministarstvo saobraćaja i veza RS mora objasniti da li su za Republiku Srpsku i njene građane ugovoreni povoljni uslovi i gdje se navodi da zadatak Ministarstva nije zaštita privatnih interesa investitora, nego interesa građana. Ipak, uprkos jasnoj presudi, oni su ponovo odbili dostaviti taj ugovor. Zapravo, donijeli su novo rješenje u kojem su našli novi razlog tako da sada idemo u novi sudski spor i to će trajati”, kaže Traljić.
Takođe, javnost do danas nije imala uvid ni u ugovor o finansiranju, projektovanju i izgradnji dionice autoputa Vukosavlje – Brčko.
Za razliku od cijene dionice Banja Luka – Prijedor koja po kilomentru košta 15 miliona KM, kilometar dionice Brčko – Bijeljina odnosno dionice Vukosavlje – Brčko košta 23,8 miliona KM, odnosno 23,1 miliona KM. Opravdano pitanje koje se u ovom konekstu može postaviti jeste zbog čega su dionice prema sjeveroistoku BiH duplo skuplje ukoliko se u obzir uzme da je riječ o relativnoj ravnici.
“Isti pristup imaju gotovo sve institucije. Ako se želi izbjeći suština presude, u novom rješenju se može naći drugi izgovor za neobjavljivanje tih informacija, ali važno je naglasiti da je suština ove presude jasna. S obzirom da je riječ o izuzetno vrijednim ugovorima po nekoliko stotina miliona maraka, nije dobro da se ovakvi ugovori kriju od javnosti”, smatra Traljić.
Navodi da za zemlju s ovim stepenom korupcije (kakva je BiH) poslovanje s investitorima koji postavljaju ovakve uslove često može biti štetno sa stanovišta zaštite javnog interesa.
“Dakle, ne govorimo da svi investitori imaju loše namjere, ali samo upozoravamo da postoje brojni korupcijski rizici. Riječ je o jednom trendu koji imamo posljednjih godina gdje su se naše vlasti, kako bi izbjegle stroge uslove međunarodnih kreditora u pogledu fiskalne odgovornosti, borbe protiv korupcije i drugih bolnih reformi, okretale kreditorima koji ne postavljaju ovakve uslove, ali brojni rizici postoje da nas ti projekti ne koštaju preskupo, odnosno da ne nastupi šteta za javni interes. Vidjeli smo, recimo, u slučaju Crne Gore da je jedan kredit za autoput koji je po brojnim ocjenama neisplativ projekat doveo tu zemlju u situaciju da nije mogla servisirati svoje obaveze “, ističe on.
“Nesposobni” Turci i Amerikanci
Inače, Autoputevi RS su u maju 2021. godine poništili međunarodni tender za gradnju sve tri dionice odjednom od Vukosavlja do Rače ukupne vrijednosti od 1,3 milijarde KM s obrazloženjem da “nema nijednog sposobnog kandidata za taj posao”. Među “nesposobnim” kompanijama bilo je nekoliko turskih, kao i velika američka kompanija Bechtel koja nastupa zajedna s vodećom turskom kompanijom u ovoj oblasti Enka.
U Odluci Autputeva RS o izboru najpovoljnijeg ponuđača pronašli smo jedan zanimljiv detalj koji upućuje na koluziju (prešutni dogovor između ponuđača). Naime, drugi ponuđač za izgradnju dionice Brčko – Bijeljina bio je još jedan kineski konzorcij i to Sinohydro Corporation Limited i Power Construction Corporation of China Limited.
Komisija za javnu nabavku eliminirala je ovaj drugi konzorcij, iako je imao za oko 30 miliona KM jeftiniju ponudu i to, kako je vidljivo, iz dosta banalnih razloga. Kako se navodi, ovaj konzorcij propustio je u tenderskoj dokumentaciji navesti naziv banke putem koje će osigurati kredit za finansiranje projekta. Također, propustili su, kako stoji u obrazloženju Odluke, dostaviti i dokumentaciju o nevođenju krivičnih postupaka kao i druge dokaze o neučestvovanju u korupciji, a koji su sastavni dio gotovo svake tenderske dokumentacije.
Uzme li se u obzir da se, konkretno kada je riječ o kompaniji Sinohydro Corporation Limited, koja je pobijedila na nekoliko velikih tendera u cijeloj BiH, između ostalog na izgradnji mosta Počitelj u okviru dionice Autoputa na Koridoru 5C, teško je povjerovati da bi im se ovakvi propusti desili da su u konačnici namjeravali pobijediti na ovom tenderu.
U odgovoru za Fokus.ba iz Javnog preduzeća Autoputevi RS su naveli da ova nabavka podrazumijeva zaključivanje dva ugovora, te da predstoji još potpisivanje ugovora o kreditu. Obećali su da će, kada se to desi, oba ugovora biti objavljena na Portalu javnih nabavki. Ostaje da se vidi da li će ovo obećanje biti realizovano.
Кada je u pitanju izgradnja dionica autoputa Banja Luka – Prijedor, podsjećaju da je ovaj postupak sproveden putem koncesije, u skladu sa Zakonom o koncesiji te da je potpisnik Vlada RS. S druge strane, izgradnja dionice autoputa Vukosavlje – Brčko i Brčko – Bijeljina, kako navode, sprovedena je putem jednog od postupaka utvrđenih Zakonom o javnim nabavkama i to putem takmičarskog dijaloga (Vukosavlje -Brčko) i otvorenog postupka (Brčko-Bijeljina).
“Dakle, radi se o transparentnim postupcima, gdje je bila data mogućnost svim potencijalnim ponuđačima da učestvuju, a JP „Autoputevi RS“ u potpunosti je poštovalo i primjenjivalo osnovne principe javnih nabavki. U navedenim postupcima poštovani su i primjenjivani osnovni principi javnih nabavki, a što je suština principa pravične i aktivne konkurencije da se prema svim privrednim subjektima pruži mogućnost za dobijanje ugovora”, naveli su iz Autoputeva RS.
Također, zvaničnim upitom smo se obratili i kompaniji China Railway Group Ltd u čijem vlasništvu je firma COVEC. Odgovor je, međutim, izostao.
COVEC-ov nedovršeni autoput
Fokus.ba istražio je pozadinu kineskih kompanija koje su od vlasti RS-a dobile posao na dionici Brčko – Bijeljina. Jedna od njih, China Overseas Engineering group Co LTD (COVEC), bila je angažirana na izgradnji velikog mosta u gradu Sigiri u Keniji 2017. godine. Prema izvještajima svjetskih medija, samo 12 dana nakon što je predsjednik Kenije obišao most kako bi se na licu mjesta uvjerio u dinamiku radova, došlo je do urušavanja dijela ove građevine koja je koštala 11,5 miliona dolara. Tom prilikom povrijeđeno je 27 radnika. COVEC je naknadno priznao odgovornost za propuste.
U septembru 2009. godine COVEC je dobio tender za izgradnju autoputa A2 koji povezuje Varšavu s Berlinom, ali nije uspio završiti ovaj posao i povukao se iz Poljske. Bio je to prvi projekat za kineske kompanije na tlu EU, a istraživanje o ovome je proveo ugledni Wall Street Journal.
Odštetni zahtjev Poljske iznosio je 200 miliona eura. Gradnja tog autoputa je trebala biti gotova do Evropskog nogometnog prvenstva 2012. Inače, Kinezi su tada ponudili da će ovaj autoput izgraditi upola jeftinije nego što su to poljske vlasti procjenjivale da će koštati. Evropske kompanije su ulagale žalbe s tvrdnjom da COVEC ne može graditi i zaraditi po toj cijeni.
Prema pisanju Wall Street Journala, autoput A2 između Varšave i Berlina trebao je biti prilika kineskoj građevini da zablista na evropskoj sceni nakon godina megaprojekata kod kuće i u zemljama u razvoju. Poljska je silno željela da se projekat završi prije Evropskog prvenstva u fudbalu koje počinje 8. juna, a kojem je Poljska prvi put domaćin s Ukrajinom. Umjesto toga, ključni dio puta od 50-ak kilometara postao je žrtva lošeg planiranja, strogih propisa, troškova većih od očekivanih.
Inače, prema istraživanju BIRN-a iz 2021. godine u regiji Zapadnog Balkana identificirano je 135 projekata vrijednih najmanje 32 milijarde eura koji su na ovaj ili onaj način povezani s Kinom. U Republici Srpskoj ih je tada, prema ovom istraživanju, bilo 29, od čega ih je 18 povezano s infrastrukturom i energijom.
