Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

    1. Januara 2026. — 09:59

    Srećna Nova 2026. godina

    1. Januara 2026. — 00:01

    Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

    31. Decembra 2025. — 12:44

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Kina pustila u rad impresivnu hidroelektranu

    28. Decembra 2025. — 10:30

    Rusi pregovaraju sa mađarskim MOL-om o prodaji NIS-a

    25. Decembra 2025. — 15:29

    Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

    25. Decembra 2025. — 13:39

    Kako preživjeti decembarsku potrošnju i pokrenuti štednju u januaru

    31. Decembra 2025. — 10:56

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    BiH vodeća u Evropi po doznakama iz inostranstva

    27. Decembra 2025. — 10:33

    Promet na Banjalučkoj berzi 67.000 KM

    26. Decembra 2025. — 14:17

    Na Banjalučkoj berzi promet veći od miliona maraka

    16. Decembra 2025. — 16:30

    Vlada se na berzi zadužila 66 miliona KM, iduće sedmice planira još 20

    15. Decembra 2025. — 15:16

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Sindikat: Radnici u trgovini danima rade prekovremeno

    31. Decembra 2025. — 13:41

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Nastavljeno divljanje cijena u Crnoj Gori

    28. Decembra 2025. — 15:15

    Kafa sve skuplja: Klimatske promjene podižu cijene širom svijeta

    28. Decembra 2025. — 09:00

    Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

    1. Januara 2026. — 12:09

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Pored hotelskog smještaja tražen i stan na dan

    31. Decembra 2025. — 08:05

    Hotelijeri na Jahorini imaju velika očekivanja od ove sezone

    28. Decembra 2025. — 13:40

    Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

    31. Decembra 2025. — 12:22

    Njemačkoj nedostaje 120.000 vozača kamiona

    30. Decembra 2025. — 07:58

    Kompanije strepe, vlast ključne odluke donosi u zadnji čas

    29. Decembra 2025. — 16:42

    BiH neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, reciklažne firme traže alternativu

    29. Decembra 2025. — 09:58
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Koliko je evropskih valuta nestalo zbog evra

    31. Decembra 2025. — 09:50

    Mogu li naučnici da spasu industriju čokolade?

    29. Decembra 2025. — 08:08

    Kina testirala voz brzine 800 km/h

    26. Decembra 2025. — 14:00

    Na hiljade neželjenih božićnih poklona se prodaje na internetu

    26. Decembra 2025. — 12:15

    Još jedan evropski grad uvodi turističku taksu

    1. Januara 2026. — 11:00

    Gasi se proizvodnja čuvenih marki automobila

    31. Decembra 2025. — 11:52

    Šta to guši njemačke kompanije?

    31. Decembra 2025. — 09:43

    Pala cijena srebra

    30. Decembra 2025. — 09:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Kinezi profitiraju od zabrane letenja iznad Rusije

Kinezi profitiraju od zabrane letenja iznad Rusije

Vesna PopovićVesna Popović31. Augusta 2024. — 14:40Nema komentara5 minuta čitanja
Foto: Pexels/Marina Hinic/Ilustracija

LONDON – Sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini uključuju i zabranu zapadnim avio-kompanijama da lete iznad Rusije. To povećava tržišni udio kineskih prevoznika. Ali, to nije i jedini razlog zašto su zapadne kompanije u nevoljama.

Foto: Pexels/Marina Hinic/Ilustracija

Odluke nekih zapadnih avio-kompanija da smanje broj letova za Kinu ovog ljeta pokrenuli su pitanja o budućnosti putovanja u tu zemlju.

Britiš ervejz je nedavno najavio obustavu letova između Londona i Pekinga, nakon što je Virdžin Atlantik povukao svoju rutu London-Šangaj, a Kvantas odlučio da prekine letove između Sidneja i Šangaja.

Jedan od najznačajnijih razloga koji navode insajderi iz vazduhoplovnog biznisa jeste zabrana leta ruskim vazdušnim prostorom kao i dodatni troškovi koje ona nameće avio-kompanijama.

Zapadne nacije su uvele sankcije Moskvi nakon ruske invazije na Ukrajinu, Rusija je praktično svim evropskim i severnoameričkim avio-kompanijama zabranila letove iznad njenog vazdušnog prostora.

Kineske avio-kompanije nisu pogođene zabranom i to im je pomoglo da preuzmu tržišni udio od zapadnih konkurenata u vremenu kada nastoje da prošire svoje međunarodno poslovanje.

Međutim, spori ekonomski rast u Kini nakon pandemije i dalje komplikuje oporavak vazdušnog saobraćaja, dok su geopolitičke tenzije između Kine i Sjedinjenih Država takođe dovele do preorijentacije nekih avio-kompanija.

Zabrana korišćenja ruskog vazdušnog prostora je ipak donijela najviše glavobolje. Džon Grant (John Grant), glavni analitičar kompanije za podatke o vazduhoplovstvu OAG, kaže da je mnoge zapadne avio-kompanije putovanje u Kinu vide kao „slatkiš vazduhoplovstva” jer je bilo moguće da se stigne tamo i nazad u roku od 24 sata.

„Letovi za Peking i Šangaj nekada su značili savršeno korišćenje aviona”, rekao je on za DW. „Zabrana je donijela dodatnih pet i po sati putovanja do Pekinga i nazad, a to je pravi izazov.”

Ti dodatni sati u vazduhu znače značajne dodatne troškove za gorivo i osoblje, kao i potencijalno skupo žongliranje sa slotovima na prometnim aerodromima.

Međutim, ruska zabrana vazdušnog prostora nije uticala na australijsku avio-kompaniju Kvantas, koja je u julu objavila da je prekinula vezu između Sidneja i Šangaja.

Ji Gao, vanredni profesor na školi avijacije i transportne tehnologije američkog  Univerziteta Perdju ističe da je Kvantas oduvek imao „ograničene“ operacije u kontinentalnoj Kini i kaže da nije tačno da je nedavno smanjenje letova zapadnih avio-kompanija za Kinu „široko rasprostranjeno”.

Međutim, on dodaje da sve snažnija konkurencija kineskih prevoznika postaje sve značajniji faktor u odlukama zapadnih avio-prevoznika.

„Konkurencija kineskih prevoznika igra ključnu ulogu“, rekao je on za DW. „Kineske avio-kompanije imaju koristi od prednosti u pogledu troškova, što im omogućava da ponude konkurentnije avionske karte na linijama do kineskih gradova i iz njih.”

Brendan Sobi, analitičar vazduhoplovstva iz Singapura, kaže da je povećana konkurencija verovatno uticala na odluku Kvantasa.

 „Oni imaju poteškoća u tržišnoj utakmici sa kineskim prevoznicima“, rekao je on za DW.

Sobi veruje da se ponovo rasplamsava trend uočen pre pandemije koji je doveo do brzog širenja kineskih prevoznika jer se potražnja za putovanjima u kontinentalnoj Kini postepeno oporavlja nakon godina pandemijskih ograničenja.

„Već je uočljiv pomak jer su kineski prevoznici težili strateškoj ekspanziji na međunarodnom tržištu u nekoliko godina pre pandemije“, kaže on. „Poslije pandemije vidimo da se ista stvar vraća. Puno njih smatra da je pitanje ruskog vazdušnog prostora prouzrokovalo sve to, što svakako jeste faktor za strane avio-kompanije. Ali mislim da bi se ovaj trend desio bez obzira na to.”

Kineski prevoznici su zapravo od 2019. povećali obim letova za evropske gradove kao što su London, Budimpešta, Istanbul, Milano i Madrid. Sobi kaže da se, sa izuzetkom tržišta Sjeverne Amerike i Indije, međunarodni kapacitet kineskih prevoznika sada vratio na nivo iz 2019.

Pandemija je nesumnjivo zadala udarac kineskim ambicijama. Samo nekoliko mjeseci prije nego što se pojavio virus, uz veliku pompu je otvoren Međunarodni pekinški aerodrom Dasing.

 „Cilj je bio da se stvori čvorište u Pekingu, a zatim ponovo u Šangaju, gdje biste mogli da imate međunarodne putnike koji se povezuju sa domaćim putnicima ili čak međunarodnim putnicima”, rekao je Džon Grant. „Ali pandemija je sve to uništila.”

Putnici iz Kine godinama su najveći svjetski potrošači u međunarodnom turizmu i avio-kompanijama. Međutim, stroga pandemijska ograničenja u zemlji uveliko su ograničila putovanja u Kinu i iz nje, kao i unutar zemlje, sve do 2023. godine.

Ipak, jaki međunarodni kapaciteti domaćih avio-prevoznika i njihova sposobnost da putovanja prodaju kineskim potrošačima – u kombinaciji sa pritiskom na zapadne avio-kompanije – znači da su oni i dalje u mogućnosti da povećaju udio na tržištu.

Dok se putevi kineskih domaćih prevoznika ka Evropi otvaraju, njihovo sjevernoameričko tržište je i dalje obamrlo. To je delom zbog konkurentske borbe, a dijelom zbog postojećih geopolitičkih tenzija između Kine i SAD.

Pošto je Peking zbog pandemije uveo stroge granične kontrole, putovanja između SAD i Kine su obustavljena. Kina je želela da se vrati na predpandemijski broj letova ali trenutno on i dalje dostiže tek 15 odsto od onoga iz 2019.

Vašington nerado povećava broj letova, posebno s obzirom na to da tržišni uslovi sugerišu da bi time u ovom trenutku više favorizovao kineske avio-prevoznike nego američke – a to ne želi u vremenu jakog suparništva.

„Američke avio-kompanije kao što su Junajted, Delta i Amerikan nemaju apsolutno nikakav interes da uvedu veći broj letova za Kinu u odnosu na sadašnji, iz istih razloga iz kojih za to nisu zainteresovani ni evropski prevoznici”, rekao je Grant.

Međutim, dok se stručnjaci za vazduhoplovstvo slažu da i putne navike nakon pandemije i geopolitička pitanja podstiču promjene u odnosima između zapadnih avio-prevoznika i Kine, to tržište će uvijek ostati važno za najveće igrače.

Grant vjeruje da će globalni prevoznici kao što su Lufthanza, Er Frans ili Britiš ervejz dugoročno „morati da imaju Peking u svojoj mreži”. On vjeruje da je poslovanje sa Kinom neminovnost. “S vremenom će svi oni hteti da se vrate na to tržište. To je još uvek veliko tržište. Jednostavno, neće biti onako kako su svi očekivali.” Dojče vele

aviokompanija avion
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakNezaposlenost u evrozoni 6,4 odsto
Sljedeći članak Najava događaja za nedjelju, 1. septembar 2024. godine

Povezani članci

NOVOSTI 03 minute čitanja

U 2025. godini BiH rasla samo inflacija

NOVOSTI 04 minute čitanja

Koliko košta zimovanje u Srbiji i inostranstvu

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

CAPITAL-ne teme: Kako smo građanima uštedjeli preko 50 miliona maraka

1. Januara 2026. — 09:59012 minuta čitanja

BANJALUKA – Godina 2025. je jedna od onih koju su pojeli skakavci. Tako bi se najkraće, a opet sveobuhvatno, moglo opisati ono čemu smo svjedočili u proteklih 365 dana.

Srećna Nova 2026. godina

1. Januara 2026. — 00:01

Izgradnja zgrade fakulteta na Palama kasni tri godine

31. Decembra 2025. — 12:44

Ekološka dozvola usporava projekat HE „Buk Bijela“

31. Decembra 2025. — 12:22

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.