PEKING, Rast kineske ekonomije ubrzao je u četvrtom tromjesečju na 7,9 odsto na godišnjem nivou, no zbog slabosti u prethodnim kvartalima, prošle je godine druga po veličini svjetska ekonomija zabilježila najsporiji rast u posljednjih 13 godina.
Prema jutros objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom lanjskom kvartalu bio je snažniji nego u trećem, kada je iznosio 7,4 odsto, no u cijeloj prošloj godini ekonomija je porasla samo 7,8 odsto, što je najniža stopa rasta od 1999.
Podaci su nešto bolji nego što se očekivalo, s obzirom da su u anketi Reutersa analitičari procjenjivali da je kineski BDP u četvrtom tromjesečju porastao za 7,8, a u cijeloj godini za 7,7 odsto.
Premda se rast kineske ekonomije ubrzao, nakon sedam kvartala usporavanja, analitičari ne očekuju nastavak tog trenda.
„Uzlet na kraju prošle godine bio je prilično jak, no to nije impresivan oporavak. U prvoj polovini ove godine ekonomija će biti prilično snažna, no trend rasta Kine i dalje će se usporavati”, kaže Ken Peng, ekonomista u banci BNP Paribas.
Recesija u evrozoni i Japanu, te spori rast drugih najvećih svjetskih ekonomija onemogućuju Kini stope rasta izvoza kakve su bile prije globalne finansijske krize 2007. godine, dok domaća potražnja ne jača dovoljno da bi podstakla ubrzanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije.
Stoga je i kineska vlada smanjila procjene rasta. Za prošlu godinu ciljan je nivo bio 7,5 odsto, dok je u prethodnih osam godina cilj bio rast ekonomije od 8 odsto. I u ovoj godini, po izvorima iz vlade, cilja se na rast od 7,5 odsto, kako bi se sprovele strukturne reforme.
U nedostatku podsticaja spolja, Peking je lani ubrzao tempo ulaganja u infrastrukturu i uveo mjere za podsticanje lične potrošnje kako bi podržao rast ekonomije, prenose agencije.
Uz to, kineska centralna banka smanjila je polovinu prošle godine kamatne stope u dva navrata i bankama srezala stopu izdvajanja obveznih rezervi. Takvim popuštanjem monetarne politike centralna je banka podsticala kreditiranje ekonomije i građana kako bi ubrzala rast BDP-a.
No, jačanje inflacije zbog rasta domaće potražnje, posebno na tržištu nekretnina, smanjuje prostor centralnoj banci za dalje labavljenje monetarne politike.
