PEKING, Kineski premijer Ven Điabao se dogovorio sa predsjednikom Islanda Olavurom Ragnar Grimsonom o zajedničkom iskorišćavnju Arktika, nakon neuspjeha pokušaja Pekinga da kupi dio teritorije Islanda.
Prije oko godinu dana, Rejkjavik je odbio da proda bivšem kineskom funkcioneru, iza koje se mislilo, da stoji zvanični Peking, 0,3 odsto teritorije Islanda za 200 miliona dolara.
Posmatrači su tvrdili da je aranžman, pokušaj Kine da nađe izlaz ka bogatstvu Arktika i na taj način legitimiše svoj zahtjev na njega.
U međuvremenu, Kina priprema petu ekspediciju na Arktik. Izvještaje o planovima za izgradnju drugog ledolomca, dao je zamjenik direktora Centra za polarna istraživanja Državne okeanske uprave Čen Lisin, i dodao da će ovaj biti bolji od prethodnog.
Ledolomac, zapremine 8000 tona i mogućnošću plovidbe do 20.000 nautičkih milja, moći će da probije led debeo pola metra. U posljednjih nekoliko godina, Kina i druge azijske zemlje pokazuju povećano interesovanje za Arktik, što je sasvim prirodno, naglašava stručnjak Instituta Arktika i Antarktika u Sankt Peterburgu, Sergej Prjamikov:
“Na Arktiku, radi ne samo Kina, već i japanski stručnjaci. Koreja je već izgradila novi ledolomac, koji će raditi u Sjevernom ledenom okeanu. Naravno, Kina, kako bi bolje predvidela uslove za ekonomski razvoj, i treba da bude zainteresovana za procese u Arktiku. Oni su otvorili stanicu na Špicbergenu, kao i drugih 10 zemalja .”
Činjenica da Arktik interesuje mnoge zemlje je potpuno razumljiva, kaže većina stručnjaka. U bliskoj budućnosti, uticaj Arktika na globalnu ekonomiju će se u velikoj meri izmeniti, izjavio je savjetnik Instituta za savremene međunarodne studije Aljona Volohova:
“Intenzivno se topi led, a ruta Sjeverog mora mogla bi da se koristi dosta vremena tokom godine. U budućnosti, ona će generalno moći da se koristi tokom cijele godine. Kinezi su veoma zainteresovani da koriste ovu rutu, kako bi trgovali sa Rusijom i ostalim evropskim zemljama.”
Postoji još jedan aspekt interesa Kine u Arktiku – bogato izvorište resursa, posebno škriljci. Podjela ove “naftne i gasne pite” tek predstoji. To se prije svega odnosi na pet arktičkih zemalja: SAD, Kanadu, Dansku, Norvešku i Rusiju. Aktivnosti u ovoj oblasti mogu doneti zaradu u budućnosti. Glas Rusije