BANJALUKA, U Poresku upravu RS, zaključno s 1. decembra, stigla su 17.362 zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju.Taj podatak govori da je obavljen najveći dio posla kada je u pitanju ova zakonska obaveza, kaže zamjenik direktora PURS, Mile Banika. Od preko 41.000 poreskih obveznika iz prve grupe, njih 25.915 još nije uvelo fiskalne kase.
– Naše analize pokazale su da je 8.838 poreskih obveznika podnijelo zahtjev ovlaštenom servisu, ali da ti zahtjevi nisu stigli u PURS iz različitih razloga. Od tog broja, u 6.841 slučaju razlog je nepostojanje kase na stanju. Kad taj problem bude riješen, imaćemo 26.200 poreskih obveznika koji su podnijeli zahtjev za inicijalnu fisklizaciju, a većina njih učinila je to u roku. Oni koji to nisu uradili uglavnom su iz oblasti pijačnih tezgi i drumskog saobraćaja. Problem naših ljudi jeste da uvijek čekaju posljednji čas, pa smo samo u jednom danu dobili oko deset hiljada zahtjeva – kaže Banika.
Najavili ste rigorozne kazne protiv poreskih obveznika koji nisu podnijeli zahtjeve za inicijalnu fiskalizaciju. Da li ste izricali sankcije i prema kome?
BANIKA: Započeli smo 1.600 kontrola. Od tog broja, njih 200 potpuno je završeno, a izdali smo 112 prekršajnih prijava, od čega 90 za fizička lica i 22 za pravna. Takođe, izrekli smo novčane kazne u iznosu oko 65.000 maraka. Pored ovih kontrola, naši inspektori počeli su da kontrolišu i servisere. Očekujemo da će i oni biti sankcionisani, jer nisu imali kase na stanju, a prihvatili su zahtjeve poreskih obveznika.
Postoji li mogućnost da će pojedine grupe poreskih obveznika biti oslobođene obaveze uvođenja fiskalnih kasa?
BANIKA: PURS je izvršni organ, a za izmjenu zakona nadležni su drugi organi. Međutim, prema našim informacijama, do sada nijedna grupa poreskih obveznika nije oslobođena fiskalizacije. Da bi se to desilo, potrebna je izmjena zakona, ali mi nemamo informacije iz nadležnih ministarstava da će se to i desiti.
Kako komentarišete zahtjev Grupacije javnog prevoza putnika RS da im se objasni kako da fiskalne kase upotrebljavaju u autobusima, jer je, kako tvrde, to tehnički neizvodljivo?
BANIKA: Postoji ovlaštena laboratorija na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci koja vrši sertifikaciju, odnosno ocjenjivanje funkcionalnosti fiskalnih kasa. Samo oni mogu da daju odgovor da li fiskalne kase mogu da funkcionišu u autobusima ili ne.
Često se može čuti da su advokati, koji naplaćuju svoje usluge, nepravedno oslobođeni uvođenja fiskalnih kasa. Kako to komentarišete?
BANIKA: Prema članu pet, Zakona o fiskalnim kasama advokati jesu oslobođeni fiskalizacije. Prva naredna izmjena, ako dođe do nje, tretiraće i ovu grupu poreskih obveznika, pa će i oni biti dužni da uvedu fiskalne kase.
Da li će doći do gašenja određenih djelatnosti, koje neće moći funkcionisati u uslovima postojanja fiskalnih kasa?
BANIKA: Činjenica je da postoji jedna grupa poreskih obveznika koja je na granici egzistencije i jedva preživljava. Ali, PURS nije ta koja može da kaže da li će neko biti ugrožen uvođenjem fiskalnih kasa ili neće. Smatram da je veće nezadovoljstvo onih koji će jedan dio prometa morati legalizovati i, samim tim, plaćati veće obaveze.
Kakva su iskustva zemalja iz okruženja?
BANIKA: Srbija i Crna Gora odavno su uvele fiskalne kase. Slovenija i Makedonija pripremaju zakone. Prema naših saznanjima, Srbija je uvođenjem fiskalnih kasa izuzetno doprinijela punjenju budžeta.
Koliko je PURS prikupila prihoda ove godine?
BANIKA: Završno s novembrom, PURS je naplatila 1.571 milijardu maraka poreza, što je za 30 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Razlozi za to jesu pojačana finansijska disciplina i uvođenje prometa u legalne tokove. Velika aktivnost PURS jeste i naplata doprinosa prema vanbudžetskim korisnicima, posebno prema Fondu PIO. Po tom pitanju ispunili smo godišnji plan u iznosu od 464 miliona maraka.
Koliko je bilo prinudnih naplata?
BANIKA: Zaključno s novembrom pokrenuto je 5.318 postupaka prinudne naplate, u iznosu oko 60 miliona maraka. Postupci su u različitim fazama i do sada je naplaćeno između pet i šest miliona maraka.
Ko su najveći dužnici PURS?
BANIKA: I dalje prednjači Republička direkcija za robne rezerve, s dugom od preko 60 miliona maraka. Slijedi je “Novoteks” iz Trebinja, s dugom od 21,1 miliona maraka, “Hidrogradnja” iz Istočnog Sarajeva, koja duguje 16,9 miliona maraka, te “Darko-produkt” iz Laktaša, koji duguje 14,7 miliona maraka.
Evropljani traže naša iskustva
Evropski razvijenije zemlje, kao što su Velika Britanija i Njemačka, obraćale su nam se putem naše veb stranice, jer su zainteresovane da naš model fiskalizacije primijene u svojim zemljama. To je još jedan pokazatelj da smo na dobrom putu, kaže Mile Banika.Fokus