Kazna Raiffeisen banci rasplamsala rat bankara i kripto tržišta u BiH

• Raiffaisen banka uz kaznu od 250 hiljada KM mora izmijeniti interne akte

• Niz banaka pod sličnim optužbama na sudovima u BiH

• Bankari u BiH smatraju da je kripto tržište prevara, ali gube parnice

BANJALUKA – Odluka Konkurencijskog vijeća da novčano kazni Raiffeisen banku jer je otkazala saradnju klijentu koji se bavi kriptovalutama, usput je, što je vrlo važno, obavezujući da izmjeni i prilagodi svoje akte, ponovo je razbuktala rat između bankara, trgovaca i investitora u digitalnu imovinu.

Dok se Raiffeisen banka ne mire sa tom odlukom, druga strana se nada da bi ovo mogao da bude temelj za uspostavljenje novih odnosa između njih i banaka.

Dan nakon što je CAPITAL pisao o ovom slučaju, naši sagovornici koji su na suprostavljenim stranama različito tumače ono što se desilo, a ne djele ni stavove kada je budućnost u pitanju.

Podsjećamo, Banku je prijavila kompanija “Digital Asset Managament” (DAM) iz Banjaluke, koja preko platforme “BCX” prodaje, razmjenjuje, trguje i upravlja digitalnom imovinom, odnosno kriptovalutama.

Oni su sa “Raiffeisenom” imali ugovor o poslovnom računu koji je banka bez ikakvog obrazloženja raskinula, nakon što je prethodno više puta odbila da prihvati novac koji je “Digital Asset Managament” trebao da dobije sa poznate svjetske berze kriptovaluta “Payward LTD”.

Raiffeisen: Žalićemo se!

U “Raiffeisen banci BiH” su nam kazali kako će iskoristiti sva pravna sredstva prije nego što se povinuju i ispoštuju odluku Konkurencijskog savjeta.

“Banka postupa u skladu sa važećim regulatornim okvirom te naročitu pažnju posvećuje opreznom bankarskom poslovanju, što podrazumijeva i propise o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Na taj način, štitimo naše sadašnje i buduće klijente, preveniramo potencijalne zloupotrebe te doprinosimo široj zajednici u borbi protiv svih oblika finansijskog kriminala. U konkretnom slučaju, banka će iskoristiti odgovarajuće pravo na pravni lijek kod nadležnih institucija”, kazali su nam oni.

U kompaniji “Digital Asset Managament” (DAM) puno su optimističniji kada je ova problematika u pitanju.

Prema njihovoj ocjeni, Odluka Konkurencijskog savjeta je jasna i nedvosmislena.

Njome je banci naloženo da svoja interna pravila kojima zabranjuju transakcije povezane sa kriptovalutama usklade sa Zakonom te da izbrišu odredbu zabrane iz svojih pravila i omoguće svim klijentima koji se bave u ovom slučaju kriptovalutama normalno poslovanje.

Očekuju da joj se svi prilagode.

“Očekujemo da i ostali zakonodavni i pravosudni organi ali i regulatori na osnovu kako ovog rješenja Konkurencijskog savjeta tako i postojećih zakonskih rješenja donesu odluke i formiraju uslove da se čim prije relaksira veoma kompleksna situacija u kojoj postoji jaz između banaka kao ovlaštenih nosioca platnog prometa i pravnih lica koje se bave ovom djelatnošću na način da se sada Zakonom definisana djelatnost obavlja bez opstrukcija i diskriminacije te da u skorije vrijeme dođe do normalizacije poslovanja sa svim bankama u BiH”, kaže Nikola Klak iz ove kompanije.

On dodaje kako DAM vodi više sudskih postupaka protiv banaka u zemlji koji se uglavnom svode na iste okolnosti kao što su odbijanje transakcija, odbijanje otvaranja računa i gašenje istih.

Klak kaže da je u ovom postupku koji je vođen pred Konkurencijskim savjetom BiH, branjeno pravo na poslovanje u skladu sa zakonom i vođena borba protiv diskriminacije djelatnosti.

“Konkretno, ovo rješenje je potvrdilo da se Banka stavila iznad zakona i samovoljno zabranila poslovanje subjektima koje se bave ovom djelatnošću. Osim kazne za ovakvo postupanje, za nas je značajno i to što je Konkurencijski savjet naložio banci da uskladi svoje poslovanje sa važećim zakonodavstvom i da izbriše zabranu ove djelatnosti u internim pravilima te omogući svim subjektima koji se bave ovom djelatnošću normalno poslovanje odnosno korištenje transakcijskih računa i vršenje transakcija. Samim tim ovo rješenje smatramo korakom u pravom smjeru da se što prije prestane sa diskriminacijskom praksom pojedinih banaka po pitanju poslovanja u ovoj oblasti”, rekao je Klak.

Bankari tvrde da se lovi u mutnom

Međutim, bankari u BiH kriptovalute, kao i sve ono što se oko njih dešava posmatraju sa velikom dozom skepse, a one koji se njima bave posmatraju kao “lovce u mutnom”.

Da se stavovi nisu promijenili, potvrdio nam je i direktor Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.

“Neko sposoban i dovoljno bogat je počeo proces razvoja blockchain tehnologije kojom su se unapređivale kripto valute. Ta ekipa je izabrala marketinški genijalan potez i nazvala imovinu valutom. Istina je da kriptovalute mogu biti sve samo nisu i ne mogu biti novac”, kaže Kutle za CAPITAL.

Iako se vrijednost kripto – novca mjeri u desetinama hiljada dolara, prema Kutleovoj teoriji, on je skoro pa bezvrijedan.

“Stvarna vrijednost Bitcoina kao najpoznatije kriptovalute u koju su uključeni najbogatiji i najuticajniji igrači, odnosno Veliki kitovi je 0,36 dolara. Ostalo su napuhali ti moćnici. Oni određuju pravila igre, diktiraju cijenu i zarađuju. Treba napomenuti da su tu mogućnost zarade osjetili mnogi “stručnjaci” pa je do sada stvoreno više od 4.000 kriptovaluta, ali samo par onih, gdje su uključeni veliki igrači, zarađuje”,njegov je stav.

U samo godinu dana dvije banke su kažnjene zbog kriptovaluta, odnosno zbog otkazivanja saradnje firmama čije je poslovanje oslonjeno na njih.

Prema prvostepenoj presudi iz decembra 2021. godine, a o kojoj je upravo CAPITAL pisao, “Unicredit banka” Banjaluka preduzeću “Bitminer Factory” mora platiti 256 miliona maraka odštete zbog jednostranog gašenja računa i propasti projekta zasnovanog na blockchain tehnologiji, vezanog za proizvodnju struje i rudarenje kriptovaluta.

Riječ je o najvećem kriptovalutnom sporu u Evropi koji je vođen pred Okružnim privrednim sudom u Banjaluci, a koji je sad pred drugostepenim sudom.

Kutle vidi veliku sličnost u oba slučaja.

“Tržište kriptovaluta pada pa se javlja drugi tip igrača koji pokušava zaraditi na izmišljenim problemima sa gubitkom zarade koju nikad nisu, niti mogu imati. Na taj način je dobijena presuda protiv Unicredit banke. Kad nepismen čovjek pročita presudu vidjeti će da nema ni jednog argumenta za takvo što, ali presuda je donesena”, zaključuje on.

Ponuda i potražnja diktiraju vrijednost

U “Digital Asset Managament” se slažu sa tezom da kriptovalute nisu novac, ali dodaju da su one vrlo efikasno, brzo i pouzdano sredstvo razmjene vrijednosti, te predstavljaju novi i inovativan finansijski instrument na tržištu kapitala, čija se vrijednost i promet mjere u hiljadama milijardi dolara.

Međutim, stav Kutlea o tome da je Bitcoin, kao najpoznatija kriptovaluta bezvrijedan, smatraju potpuno pogrešnim.

Naime, prema njihovim riječima, na slobodnom tržištu, bilo da je riječ o robi, uslugama, devizama, nekretninama, vrijednosnim papirima, dugu ili kriptovalutama, vrijednost diktira isključivo ponuda i potražnja.

“Cijena Bitcoina je formirana na svjetskim berzama i niko ne može da je diktira. On nije nastao sa namjerom da se na njemu „zarađuje“, već da bude sredstvo za čuvanje i prenos vrijednosti i informacija, te je njegova uspješnost u tom smislu i dovela do povećanja tražnje, a samim tim i povećanja cijene”, kaže Nikola Klak.

On dodaje da, kao i u svakom segmentu tržišta postoje pokušaji kopiranja, zloupotrebe i prevare neupućenih i naivnih, ali paušalno izjednačiti kriptovalute sa prevarom je za njega isto kao i izjednačiti sve banke sa Jezdom i Dafinom.

Republika Srpska se otvorila prema kriptovalutama

Podsjećamo, u Republici Srpskoj je odnedavno na snazi dopunjeni Zakon o hartijama od vrijednosti koji definiše i pojmove kriptovaluta ali i pružaoca usluga na tržištu kriptovaluta, te je samim tim i definisao ovu djelatnost.

Taj Zakon kaže da je virtuelna valuta digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica pretvaraju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati , prenositi i čuvati elektrosnkim putem.

Definisan je i “pružalac usluga” gdje se navodi kako on čuva i upravlja virtuelnim valutama u ime trećih lica, organizuje platformu za trgovanje i mijenja ih u zakonsko sredstvo plaćanja.

Upravo ovaj zakon imao je velikog uticaja na konačnu odluku Konkurencijskog savjeta BiH u cijeloj ovoj priči.

“Ovim zakonskim rješenjem je prepoznato da u BiH posluju privredni subjekti koji se bave trgovinom i posredovajnem u trgovini digitalnom imovinom, da fizička i pravna lica prihvataju virtuelnu valutu kao sredstvo razmjene i njome trguju elektronskim putem, te je očigledno da dalji razvoj digitalnog tržišta ima takvu progresiju koju je teško pratiti i staviti u zakonski okvir momentom nastanka i primjene fintech tehnologije”, bio je jedan od njihovih zaključaka.

CAPITAL: D. Tovilović