RIM, Tropska korjenasta biljka kasava (manioka) mogla bi da obezbjedi prehrambenu i energetsku sigurnost siromašnih zemalja, trenutno najugroženijih rastom cijena na oba ova sektora, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija (UN) za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO se poziva na apel naučnika koji se bave kasavom da se povećaju investicije u istraživanja i razvoj na ovom sektoru, čime bi se povećali prinosi te biljke, kao i da se istraže mogućnosti njene primjene u industriji, uključujući i proizvodnju biogoriva, javlja DPA.
Rasprostranjena u tropskim regionima Afrike, Azije i Južne Amerike, kasava je četvrti najvažniji usjev zemalja u razvoju, čija je globalna proizvodnja u 2006. iznosila 226 miliona tona.
Kasava je osnovna hrana gotovo milijarde ljudi u 105 država svijeta, u kojima obezbjeđuje oko trećinu dnevnog kalorijskog unosa stanovništva.
Ova biljka ima ogroman potencijal razvoja, ističe FAO ukazujući da sadašnji prosječni rod tog usjeva iznosi samo 20 odsto onog koji može da se ostvari u optimalnim uslovima.
Kasava je, takođe, i najjeftiniji poznati izvor skroba i koristi se u proizvodnji 300 industrijskih proizvoda, a jedna od mogućih primjena mogla bi da bude da se poslije fermentacije skrob ove biljke koristi za proizvodnju goriva etanola.
FAO ipak upozorava da bi politika podsticanja proizvodnje biogoriva od kasave trebalo da bude praćena i razmatranjem uticaja te produkcije na prehrambenu sigurnost lokalnog stanovništva.
Uprkos rastućoj tražnji i potencijalima koje ima, kasava je i dalje “siroče” među usjevima, ističe FAO, jer se gaji u oblastima koje najčešće nemaju pristupa poboljšanim sortama, đubrivu i drugim inputima.
Osim toga, sitni poljoprivrednici, koji najčešće proizvode kasavu, uglavnom su odsječeni od tržišta i prerađivačke industrije.
Kasava može da ublaži krizu na tržištu hrane i goriva
