BANJALUKA, Trenutno se godišnje u BiH gubi oko 1,4 milijarde maraka kroz korupciju.
To znači da svake sekunde u BiH ode 47 maraka, odnosno dnevna korpa namirnica za četvoročlanu porodicu, na korupciju.
Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” izvršni direktor Antikorupcione mreže “ACCONUT” Eldin Karić.
– Pojedinci su korupciju nametnuli kao normalnu stvar, a neki od njih su se uklopili u taj nakaradno stvoreni sistem i na nama je da ga demontiramo – istakao je Karić.
Koji su osnovni ciljevi Antikorupcione mreže “ACCONUT” i kako planirate da se borite protiv korupcije?
KARIĆ: Cilj je da napravimo mrežu nevladinih organizacija koje će se baviti prevencijom i borbom protiv korupcije. Međutim, s obzirom na to da nevladine organizacije ne mogu o tom pitanju da urade mnogo, u mrežu smo uključili i institucije sistema, medije, strane donatore, građane, odnosno sve one koji kroz bilo koji segment svog djelovanja imaju veze sa borbom protiv korupcije. Cilj je da napravimo tijelo koje će biti pokretač promjena o pitanju smanjenja korupcije i o pitanju zakonodavstva u vezi sa korupcijom i borbom protiv nje. Ne smijemo propustiti nijednog čovjeka koji je zaista spreman da uđe u borbu protiv korupcije. “ACCOUNT” je spreman da bude i partner i zvijezda vodilja, kako institucijama, tako i nevladinim organizacijama.
U kojoj oblasti je korupcija najzastupljenija?
KARIĆ: Podijelili smo područja djelovanja na obrazovanje, zdravstvo, privredu, pravosuđe i sistem javnih nabavki, ali u svim ovim oblastima je korupcija dosegla vrhunac. Možemo samo govoriti o tome koliko je neka od ovih oblasti zastupljena u društvu, pa u tom smislu i koliko je korupcija zastupljena u njoj.
Imate li procjene koliko su budžeti na svim nivoima u BiH oštećeni zbog korupcije?
KARIĆ: Prema našim istraživanjima, trenutno se godišnje u BiH gubi oko 1,4 milijarde maraka kroz korupciju. To znači da svake sekunde u BiH ode 47 maraka, odnosno dnevna korpa namirnica za četvoročlanu porodicu, na korupciju. Pored toga što gubimo rejting i kredibilitet, gubimo i sredstva koja su nam neophodna, jer BiH nije zemlja koja može gubiti 1,4 milijarde maraka godišnje.
Ko je odgovoran za to?
KARIĆ: Svi smo odgovorni, političari, nevladine organizacije, građani. Političari su odgovorni zato što nisu htjeli da mijenjaju ambijent, ali zašto bi mijenjali nešto što njima trenutno odgovara, što odgovara njihovim ličnim interesima, a ne samo interesima njihovih politika. Odgovornost nevladinih organizacija je za to što nismo bili glasniji i aktivniji. Šta smo kao građani uradili i da li smo ikada pred izlazak na izbore stavili to pitanje kao jedno od prioritetnih i da kažemo ovaj je političar uradio jako puno, a ovaj nije uradio ništa, neću za njega ponovo glasati.
Koliko će trebati vremena da se korupcija svede na prihvatljiv nivo?
KARIĆ: Pojedinci su korupciju nametnuli kao normalnu stvar, a neki od njih su se uklopili u taj nakaradno stvoreni sistem i na nama je da ga demontiramo. Od toga koliko budemo aktivno radili, zavisi i kako će se korupcija smanjivati. Samo po sebi ovakvo stanje može trajati do beskonačnosti, odnosno do onog momenta kada društvo više neće moći da funkcioniše. Nadam se da ćemo pokrenuti stvari, jer nećemo ući u Evropsku uniju niti su moguće integracije drugih vrsta dok ne riješimo taj problem.
Zemlje koje su ranije pristupale EU borbu protiv korupcije rješavale su na kraju, a sada se to postavlja kao prioritet. Koliko će to usporiti BiH na putu ka EU i imamo li snaga koje bi se suočile sa tom pojavom?
KARIĆ: Naravno da će usporiti put ka EU, ali bez te borbe ne možemo ući u Uniju. Glavno pitanje je da li političari žele obračun sa korupcijom. Na kraju krajeva, biće primorani na to, jer sa ovakvim stepenom korupcije neće više biti ni sredstava iz kojih će se moći finansirati institucije, a kada njihove plate budu u pitanju, i to pitanje će se otvoriti. EU se sada drugačije određuje prema zemljama koje žele da joj pristupe zato što se susrela sa korupcijom.
Saradnja
Koliko su institucije spremne da sarađuju sa Antikorupcionom mrežom?
KARIĆ: Imamo vrlo dobar odziv institucija, čak mogu reći da me plaši koliko su zaista otvoreni i spremni na saradnju. Uvijek to stvara utisak da nešto stoji iza toga, ali to ne treba da nas interesuje. Treba da prihvatimo ruku koju su nam pružili i da je držimo dok se nešto ne uradi. Bićemo im partneri, ali nećemo dozvoliti da zaborave ono što su nam obećali. Držaćemo ih za riječ. Glas Srpske
