BEOGRAD, Kreditni rejting Srbije, kao i mnogih drugih evropskih zemalja pao je, samo što je rejting Srbije i do sada bio nizak.
Do početka avgusta Srbija je bila rangirana na nivou BB” (srednje dobar), a sada je na nivou BB – (srednje loš), sa tendencijom daljeg survavanja ka najgoroj kategoriji – C. To znači da bi ubuduće zaduživanje same države, ali i banaka bilo otežano i skuplje, što bi za posljedicu imalo povećanje kamata na kredite. Ali su cijene zajmova kako stanovništvu tako i privredi u Srbiji toliko visoke da bi novo poskupljenje moglo potpuno da obustavi zaduživanje.
To bi, prije svega, bilo pogubno po preduzeća, koja već kubure sa likvidnošću i koja s nestrpljenjem očekuju najavljene subvencionisane kredite, kako bi došla do svježeg novca. Uz to, očekivanja Narodne banke Srbije da u ovoj godini neće biti privrednog rasta sigurno će natjerati banke da umjesto podizanja, ipak, obore kamate.
– Bez obzira na sve rizike, banke su shvatile da je bolje da privuku po mogućstvu dobre firme i da im ponude povoljnije kamatne stope od dosadašnjih – smatra Mlađen Kovačević, ekonomista. – Cijena zajmova je do sada apsurdno bila visoka, ali banke su se okretale državnim zapisima, koji su im donosili dobar i siguran profit. Kako sada država nema mogućnosti da im sve uloženo isplati, već im nudi samo kamatu, izgubile su interesovanje za ovaj vid zarade. Ponovo se okreću privredi i trebalo bi očekivati da je i podrže povoljnijim zajmovima.
Posljednje istraživanje centralne banke pokazuje da su cijene dinarskih zajmova blago smanjene u posljednja tri mjeseca, i da u prosjeku iznose 17,3 odsto. Ne treba zaboraviti da ima banaka koje pozajmice u domaćoj valuti, na primjer građanima odobravaju i po 26 odsto, što znači da im je marža oko 14 odsto.
Zbog toga prema podacima NBS, u posljednja tri mjeseca, banke su zabilježile blagi pad kreditne aktivnosti. Kreditiranje privrede iz domaćih izvora je smanjeno, a povećano zaduživanje preduzeća u inostranstvu, jer je tamo jeftinije. Banke su, s druge strane, novac koji je oslobođen po osnovu devizne rezerve iskoristile za razduživanje prema inostranstvu. Preduzeća su se u Evropi zadužila za 9,1 milijardu evra. Ona su u inostranstvu dobijala kredite po prosječnoj kamati od 5,7 odsto, koja je za gotovo čitav procenat veća nego krajem prošle godine, ali opet znatno pristupačnija od one koje mogu da dobiju u Srbiji. Novosti
