– Bajić: Suludo i neodgovorno takmičenje kamatnim stopama
– Trasparentnost nabavke, jasni i jedinstveni kriteriji za izbor banke
– Banke moraju dostaviti garancije, dokaze o likvidnosti i pozitivan revizorski izvještaj
– Vlasti BiH obećale MMF do kraja 2016. godine analizirati propise o deponovanju javnih sredstava u bankama
BANJALUKA, Da bi se spriječilo deponovanje javnih sredstava u lošim bankama, poput 240 miliona KM koji su sada blokirane u propalim Bobar i Banci Srpske, potrebno je da nabavke javnih usluga budu transparentne, a kriterijumi za izbor banke jedinstveni i rigorozniji.
Stručnjaci iz oblasti bankarstva navode da se bankarske usluge ne smiju tretirati kao ostala roba, jer se radi o posebno osjetljivoj kategoriji. Takođe predlažu da Agencija za bankarstvo RS napravi rang listu banaka, kako bi se prilikom objavljivanja poziva za dostavljanje ponuda bankarskih usluga moglo vidjeti kako se određena banka rangira.
Naravno, svrha je izbjegavanje novih situacija da se javna sredstva nađu blokirana u bankama, a javne institucije, preduzeća i opštine postanu finansijski nestabilne, poput četvrtine milijarde KM blokirane samo dvije bankeo čemu je CAPITAL juče objavio tekst.
Osnovni uslov prilikom nabavke bankarskih usluga mora biti transparentnost, smatra ekonomista Zoran Pavlović.
„Kriterijumi u ovom trenutku nisu bitni, važno je imati metodologiju, da sve bude javno, transparentno i tenderski prikupljeno. Kriterijume trebaju dati bankari i oni trebaju biti usaglašeni sa ministarstvom finansija, a u tom slučaju ministar finansija ne može odlučivati koliko novca će biti uplaćeno u koju banku“, govori Pavlović, ističući da je raspored rizika kritična tačka u cijeloj ovoj priči.
Kao što banka prilikom pozajmljivanja novca klijentima vrši evaluaciju, isto tako bi institucije trebale procjenjivati banke. Sa druge strane, potrebno je i novac rasporediti u nekoliko banaka, kako bi se umanjio rizik od blokiranja ili gubitka sredstava.
Samo raspoređivanje depozita mora biti javno, a evaluacija banke se treba konstantno vršiti.
„Onaj ko nije u stanju da pruži kvalitetne informacije o svom bonitetu i kvalitetu ne treba ni dobiti ugovor. Moramo imati cijeli sistem vrednovanja, ocjene i praćenja boniteta i kvaliteta banaka, inače ćemo doći do odluke da se novac investira u banku kao što je Bobar“, upozorava Pavlović.
Alarm: Ekspertski tim formirati juče
Pavlović za CAPITAL kaže da se bankarski eksperti trebaju hitno sastati i formirati nezavisan tim od ljudi koji nisu angažovani u institucijama, kako bi definisali kriterijume na osnovu kojih bi se ocijenio kvalitet banaka, imajući u vidu depozite koji se kod njih trenutno nalaze.
„Prvo moramo definisati stanje u kome se nalazimo, a zatim ćemo vrlo lako izvršiti realokaciju sredstava tako da to bude sigurnije za građane BiH, koji su korisnici tih budžetskih sredstava. To je sasvim normalan sistem, tako je moralo biti od početka. Pitanje je zašto nije i dok neko ne odgovara, nećemo moći uvesti novi sistem“, govori on.
Od kriterijuma koji se mogu koristiti prilikom evaluacije, važno je pomenuti pozitivan revizorski izvještaj, kao i odnos uloženih sredstava i kredita koji se ne vraćaju. Sve to daje sliku poslovanja banke.
„U bankarstvu se zna da onaj koji nudi visoku kamatu ulazi u rizične plasmane, što je rizik za sve deponente“, naglašava Pavlović.
Bajić: Suludo je takmičenje kamatnom stopom
Direktor NLB banke Banjaluka Radovan Bajić naglašava da se banke ne bi trebale takmičiti po visini kamatne stope, jer je to „suludo i društveno neopravdano“. Smatra da sve banke koje rade u RS i raspolažu depozitima trebaju imati mogućnost da rade sa javnim sredstvima.
„Kriterijum za izbor treba biti kombinacija elemenata – pouzdanost, sigurnost, te kvalitet, cijena i brzina pružanja usluge. Kamatna stopa je važan elemenat za ukupnu privrednu situaciju u društvu, bolje je kada su niže i aktivne i pasivne stope, a onima koji raspolažu javnim sredstvima je to mala zarada“, rekao je Bajić za CAPITAL, dodajući da bi svim bankama trebalo omogućiti da oročavaju javna sredstva, jer im je Agencija za bankarstvo izdala dozvolu za rad.
Slaba tačka disperzija rizika
Disperzija rizika jedan je od ključnih, ali i najslabijih faktora prilikom nabavljanja bankarskih usluga.
Igor Vukajlović iz udruženja “Tender” smatra da je najbolje nabavku podijeliti na lotove, odnosno manje nabavke.
„Bilo bi dobro da ugovorni organ odredi da se ponuđači mogu prijaviti za sve lotove, ali mogu dobiti ugovor za najviše jedan lot“, objašnjava Vukajlović.
On ističe da je u slučajevima Bobar banke i Banke Srpske propust bio u samom sistemu, jer su institucije i Agencija za bankarstvo trebale na vrijeme uočiti da se dešavaju nepravilnosti, pa da se sredstva povuku.
„Razumljivo je da propadne pet ili 10 odsto sredstava, ali je nezamislivo da propadne sav novac. Bilo koja banka može krenuti sa krađom ili izvlačenjem novca, ali se to vidi kada nestane pet odsto sredstava, što institucije mogu vidjeti, ali ne žele“, navodi Vukajlović.
Prilikom poziva dostaviti garancije
Jedan od obaveznih uslova prilikom izbora banaka za deponovanje novca trebalo bi da bude dostavljanje garancija u vezi sa likvidnošću i poslovanjem banaka, kako bi se znalo da će one odgovorno postupati sa javnim sredstvima, smatra Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
„Ukoliko se propiše da svi segmenti procesa nabavki budu javni i lako dostupni, i u isto vrijeme se osigura i jači nadzor od strane nadležnih institucija, uspostavila bi se jača kontrola i od strane javnosti i od strane institucija koje mogu sankcionisati sve oblike nepravilnosti ili poništiti štetne ugovore. Takođe, ako se uvede jači nadzor praćenja realizacije ugovora postojao bi bolji uvid u to da li su ugovarači zaista i ispunili svoje obaveze“, naglašava Korajlić, te dodaje da slučajevi Bobar banke i Banke Srpske nisu samo povezani sa načinom ugovaranja poslova institucija i banaka, već i sa nedostatkom kontrole nad radom banaka.
Ugovori o javnim nabavkama su najslabija karika u transparentnosti cijelog procesa jer nisu dostupni javnosti, često se zahtjev za njihovim dostavljanjem odbije pod izgovorom poslovne tajne, iako se radi o najvažnijem segmentu praćenja rada javnih institucija.
„Jasno je da postoji ogroman otpor institucija da transparentno posluju, zbog čega se mora više insistirati na objavi svih ugovora i njihovoj pretraživosti. Zbog toga TI BiH planira u narednom periodu da započne kreiranje baza o javnim nabavkama, koje će uključiti i ugovore, te ovaj model ponuditi Agenciji“, najavljuje Korajlić.
Svaka informacija je korisna
Direktor kompanije Elektroprenos BiH Mato Žarić smatra da bi svaka zvanična informacija o analizama banaka i njihovom finansijskom stanju značajno pomogla prilikom izbora banaka za oročavanje sredstava.
“Shodno tome, rizici u izboru banaka bili bi svedeni na minimum“, navodi Žarić ispred kompanije kojoj je trenutno blokirano 10 miliona KM u Banci Srpske.
Grad Trebinje od Bobar banke potražuje 5,2 miliona KM javnih sredstava, a gradonačelnik Slavko Vučurević smatra da je kompletan sistem funkcionisanja bankarskog sistema i njegove kontrole izuzetno komplikovan i opterećen političkim uticajima.
„Agencija za bankarstvo u ovom i drugim slučajevima ima najveću odgovornost iz razloga što je upravo njena osnovna dužnost bila da prati rad banaka, kontroliše njihovu likvidnost i na vrijeme preduzima mjere koje bi spriječile nastanak ovakve situacije. Institucije koje nose naziv nezavisnosti morale bi ostvariti tu nezavisnost u punom kapacitetu u odnosu na politiku“, govori Vučurević.
Agencija ima interni sistem za procjenu
U Agenciji za bankarstvo RS rekli su nam da je uspostavljen interni sistem za procjenu banaka, koji služi za „usmjeravanje aktivnosti Agencije prema pojedinačnim bankama koje iskazuju slabosti u poslovanju“, te predstavlja poslovnu tajnu i ne može biti javno dostupan.
„Istu praksu primjenjuju supervizori u zemljama EU, kao i zemljama regiona. U razvijenim ekonomija banke rangiraju specijalizovane agencije za procjenu boniteta privrednih subjekata, i ti podaci su javni. Kako banke u Republici Srpskoj nisu rangirane od strane ovih agencija, najrelevantnije sredstvo kojim se klijenti i javnost mogu rukovoditi pri procjeni boniteta pojedinačnih banaka predstavljaju finansijski i revizorski izvještaji koje su banke dužne javno objaviti“, navode u Agenciji.
Iz stava Agencije, može se izvući indirektna poruka klijentima da su sami odgovorni za poslovanje za lošom bankom jer se nisu dovoljno upoznali sa njihovim finansijskim izvještajima.
Dok Agencija prebacuje odgovornost na klijente, većina sagovornika i stručnjaka upravo nju, kao jedinog ovlaštenog regulatora bankarskog tržišta, označava kao glavnog krivca za propast dvije banke u kojima su blokirane stotine miliona KM javnog novca. Podsjećaju da je zbog propusta u radu direktorica Agencije Slavica Injac uhapšena i da se nalazi u kućnom pritvoru. Predsjednica Upravnog odbora Agencije Mira Bjelac je bila predsjednica Kreditnog odbora i direktorica Kreditnog sektora u Balkan Investment banci, sadašnjoj banci Srpske, u vrijeme kada je odobreno najviše neobezbjeđenih kredita fiktivnim firmama.
U Agenciji je u najmanju ruku neko „zaspao za volanom“ i nije reagovao na očite signale da nešto nije u redu u poslovanju banaka. Njena važeća licenca za rad trebala bi biti garancija građanima i javnom sektoru koji deponuje sredstva da su banke solventne, a ona to očito nije.
Sredićemo sve, samo nam dajte kredit!
Iako institucije javno odbacuju odgovornosti, one su u jednom dokumentu priznale da sistem nabavke bankarskih usluga ne funkcioniše.
U Pismu namjere MMF-u vlasti BiH obećale su da će „ojačati standarde javnih nabavki u pogledu depozita javnih sredstava“.
„Do kraja decembra 2016. godine pripremićemo analizu neophodnih zakonskih mjera za zaštitu javnih sredstava u skladu sa preporukama osoblja MMF-a, dok će izmjene i dopune odgovarajućih propisa i standarda usvojiti na Parlamentu BiH i nadležnim entitetskim parlamentima u 2017. godini“, obavezale su se vlasti u BiH u Pismu dostavljenom MMF-u.
CAPITAL: Vanja Stokić
10 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
a koliko je drzavnih para entiteta i BiH na racunima Nove banke
Hoće li meni neko objasniti po kojem osnovu je ovaj Pavlović relevantan da nešto priča? Kažete čovjek je ekonomski analitičar. Šta to znači? Jel on neki profesor? Da li vodi neku renomiranu banku ili revizorsku kuću? Po čemu je on osoba koja bi bila adekvatna da svaki dan truni na TV o raznoraznim ekonomskim temama. Dajte više novinari, prestanite se sramotiti, dajte nam mišljenja ljudi koji imaju nešto iza sebe a ne onih koje je najlakše dobiti za izjavu.
Nisam pročitao ni prvi, a ni drugi članak, jer svako normalan zna da je osnovni uslov za oročavanje sredstava javnih institucija direktiva Mile i njegovih. Kamate i procjene rizika još dugo, dguo vremena ovdje neće biti uslov da se oroče sredstva (javnih institucija). A znate šta je još bolje kod banaka kao što su Bobar i Balkan, pošto oni koji drže ove banke (Mile-Tegeltija) ne mogu direkto od npr. Hidroelektrana uzeti 5 miliona, onda naredite Hidroelektranama da oroče sredstva, a Banke zatim ta sredstva plasiraju npr Farmalandu, Fruiteco itd… zatim ove firme propadnu npr Farmaland i nema odakle vratiti kredit, a pare od Hidroelektrana su u dzepu i na racunima izvan države. Zatim se svi oproste od para i niko ne odgovara za to 🙂 a velike patriote se zatim kupaju u novcu……
mislim da u novoj banci nema puno državnih sredstava, većinom su to privatni depoziti
Cuj ovo predsjednica UO Agencije Mira Bijeljac odobravala neobezbjedjene kredite u Balkan Banci, pa ko je onda mogao ocekivati da ce ona sama sebe kontrolisati. Ovo ima samo u BiH. I zasto je Injac kriva za Bobar, a ona nije za Balkan.
Banke treba da se takmiče cijenama i da im se smanjuje profit jer npr NLB je 2015 godine imao 19M profit na 62M kapitala (prinos na kapital prava sitnica) . Konkurencija je neophodna u svim granama i bilo kakvo oganičavanje je štetno.
S druge strane Agencija je odgovorna za stanje u bankarskom sistemu i javni novac je propao u SNSD-ovim bankama zbog upliva politike i što ne reći čistog kriminala. To se neće riješiti nikakvim podjelama po lotovima i dodatnim pravilima već godišnjim odmorima u KP Foča dužim od 5 godina i oduzimanjem imovine za koju se ne može dokazati porijeklo.
Ako se budu rangirale banke i to se javno objavi time se lošije rangirae banke stavljaju u težak položaj a mogu biti zdrave samo imaju manji rejtig. Daje signal deponentima da ih napuste, moguće pokreće stampedo na banku i dodatno se ruše te banke i ugrožava bankarski sistem.
Podjela po lotovima nije rješenje jer će se i dalje gubiti novac ako ostane ovakvo stanje u bankarstvu. Gubiće se samo malo drugačije raspoređen i možda malo manje.
Isti scenario je vrlo moguć i u sektoru osiguranja.
Trenutno je uvedena prinudna uprava u Krajina osiguranje sa neizvjesnim ishodom, a u portfoliu imaju veoma visoku vrijednost imovine koju su osigurali.Da li je ovo reosigurano?
Bobar osiguranje je jedva sanirano dokapitalizacijom, Dunav isto tako čeka jako dugo odobrenja NBS itd,itd.
Sarajevo osiguranje se prodaje ali bez uspjeha, Zovko traži kupca, VGT se već dugo nudi na prodaju.
U isto vrijeme se pojavljuju novi igrači na tržištu, Central osiguranje, SAS osiguranje, Euros, Garant i to svi se bave samo osiguranjem vozila
Tenderi u osiguranju su potpuni fijasko i primjer velikih dampinga u cijenama osiguranja tako da ima tu puno posla ako neko želi da se ovim bavi.
Krive su i za jedno i za drugo samo polako istraga je u toku Injac je jedini krivac sto je propala banka srpske jer je poslala prinudnu upravu u banku da zataskaju nerad, kriminal i umjesanost Agencije za bankarstvo u kriminal sa litvancima pa to vise i coravi vide. dovoljno je reci da je injac svojim rjesenjem odblokirala 20 mil depozita litvanaca, ali na srecu pravni tim banke srpske uspio je sudski blokirati ta sredstva, pitajte gospodju Injac koliki je bio njen procenat?
Movem ploviii jedna mala bavkaaa
Da otvorimo karte do kraja:
Nalog Agencije za bankarstvo RS broj 02-22-1363/12 od 24.10.2012. godine kojim je Slavica Injac privremeno blokirala Litvanski depozit, a onda kada je Slavica Injac zajedno sa Zoranom Tegeltijom usaglasila procenat od depozita koji ce im Litvanci dati ako im isplate depozit poslala je u Balkan Banku nalog Agencije za bankarstvo broj 02-22-1363-8/12 od 29.10.2013. godine kojim je izvrsila deblokadu Litvanskog depozita. Sve ovo je pokusala da zataska Slavica Injac i njeni pomagaci putem uvodjenja privremene uprave ali zakasnila je jer je pravni tim Banke Srpske bio brzi. Moze sada svim pravnicima dati otkaz ali ne moze sakriti kriminala koji je napravila.