Kako uhvatiti kradljivce bežičnog interneta

BEOGRAD, Odnedavno pojedini parkovi, a prije toga i restorani, kafići i hoteli, pokriveni su besplatnim bežičnim internetom i sve je više građana koji tu pogodnost koriste, ali ništa manji nije broj onih kojima je lakše da signal ‘preuzmu’ iz komšijinog stana, naravno, takođe besplatno.

Ove lopove je nemoguće uhvatiti i stručnjaci preporučuju stavljanje šifre kao jedini način borbe protiv te vrste krađe. Međutim, najčešći razlog zbog kog ljudi mirno trpe da ih neko potkrada je, prema riječima predsjednika Udruženja internet provajdera  Srbije  Vojislava Rodića, taj što ih mrzi da stave zaštitu.

“To je svakako krađa, isto kao što se nekad kralo ‘dajal ap’ vrijeme. Ako plaćate protok vremena, onda može da vam se desi da pokušate da skinete nešto sa neta i vidite da je vrijeme već neko iskoristio. Međutim, puno je onih koji plaćaju protok bez ograničenja (‘flet rejt’). Niko ne može da vam potroši vrijeme, ali može da uspori protok i to značajno, pogotovo ako vaš signal u istom momentu koristi dvoje ili troje ljudi”, kaže za “Danas” Rodić i podsjeća da se dešava da neko zbog sporog interneta ne može da završi vrlo važan posao, dok neko u komšiluku ‘daunloduje’ film.

Prije nekoliko godina u Hrvatskoj je jedna osoba uhapšena jer je svojim laptopom na javnom mjestu krala tuđe vrijeme na Internetu, ali Rodić kaže da uopšte nema potrebe tražiti one koji to rade jer je mnogo lakše staviti šifru.

Međutim, ozbiljnim hakerima ni šifra niti bilo koji drugi vid zaštite ne predstavlja nerješiv problem, mada je pravih hakera među ovim lopovima vrlo malo. U gomili mreža ‘pod ključem’ i obični korisnici lako mogu da pronađu poneku otključanu. Mnogi se uprkos tome što znaju da će ih gotovo sigurno neko pokrasti, ipak, odlučuju za bežični internet jer je znatno praktičniji za stan.

Specijalni tužilac za visokotehnološki kriminal Lidija Komlen-Nikolić kaže da je veoma teško uhvatiti kradljivce bežičnog Interneta.

“Ako signal nije zaštićen šifrom onda teško može da se utvrdi ko je i koliko ukrao i kolika je materijalna šteta nanjeta. To je problem svuda u svijetu. Sve je drugačije kada je riječ o krađi preko zaštićenih mreža. Tada je mnogo lakše uhvatiti počinioce. U Srbiji su do sada procesuirana dva slučaja krađe bežičnog Interneta, od čega je jedan tretiran kao obična krađa, a drugi kao neovlašćeni pristup računaru. Predviđena kazna za ove prestupe je do tri godine zatvora”, kaže Komlen-Nikolić.