SARAJEVO – Iako u februaru ove godine nije održana niti jedna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Inforadar saznaje, a što nam je i potvrđeno sa više adresa pa i kroz kontakte sa nekolicinom parlamentaraca, da je većina poslanika uredno ispunila svoje šiht liste navodeći da su svaki radni dan po osam sati provodili i radili u Sarajevu.
Na ovaj način federalni poslanici teško su zloupotrebili poslaničke funkcije i vlastitim primjerom Parlament Federacije, kao najviše zakonodavno tijelo u ovom entitetu, pretvorili u koruptivnu instituciju.
Laži, laži, laži me
Od ukupno 98 federalnih poslanika u Predstavničkom domu, 84 je profesionaliziralo status. Njih 66žive izvan Sarajeva, a 51 poslanik uzima novac za odvojen život. Na mjesečnoj osnovi, njih 51 naplaćuje 15.300 KM od poreskih obveznika BiH.
Dakle, većina ih je uzela novac za topli obrok, odvojeni život, „potvrđujući“ potpisom da su radili po osam sati dnevno – i to u Sarajevu (prema nepotvrđenim informacijama to su učinili skoro svi!). Prosto rečeno, a što formalno proizilazi i iz odgovora administracije Parlamenta Federacije BiH – skoro svi su slagali, čime su počinili koruptivno djelo i zloupotrijebili funkciju.
Za primjer uzimamo februar, u kojem nije bilo parlamentarnih aktivnosti, jer je upravo taj mjesec shodno Odluci o vođenju evidencije prisustva zastupnika i savjetnika na poslu bio obavezujući za tačnost podataka o aktivnostima 84 profesionalna poslanika.
Ovu Odluku 18. januara 2022., na osnovu nalaza i datih preporuka iz revizija obavljenih u prethodnim godinama Parlamenta FBiH, donijela je Administrativna komisija Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Odlukom je definisan način vođenja šiht liste gdje je svaki zastupnik i savjetnik zadužen da vodi i potpisuje za sebe listu za svaki mjesec te je dostavi u Službu računovodstva do 25. u mjesecu za tekući mjesec. U Odluci se ističe da, ukoliko zastupnici i savjetnici ne dostave šiht liste u skladu sa propisima, naknade koje se isplaćuju na osnovu prisustva na poslu neće biti obračunate i isplaćene(topli obrok, prijevoz, troškovi smještaja i odvojeni život).
Odluku je potpisala predsjednica Administrativne komisije Melika Mahmutbegović, dugogodišnja funkcionerka SDA, koja je od 2015. potpredsjednica Federacije BiH i istovremeno poslanik u Parlamentu Federacije.
Podsjećamo, prema istraživanju portala Tačno.net, upravo je Mahmutbegović u svom imovinskom kartonu sakrila vlasništvo nad dva stana, te da pored vlastitog stana u Sarajevu koristi i službeni.
U Izvještaju FUP-a je zabilježeno da je stan od 80 kvadrata, u Ulici Skenderija, koji Melika Mahmutbegović nije prijavila u svom imovinskom kartonu, pod cjelodnevnom zaštitom pripadnika Federalne uprave policije iako Mahmutbegović sedam godina ne živi u njemu, već u službenom stanu koji joj je dodijelila Vlada Federacije.
To znači da je za sedam godina njenog političkog angažmana u Sarajevu doslovno bačeno 700.000 KM novca građana Federacije BiH. Službeni stan lociran je u Ulici Derviša Numića, gdje su mnogobrojni službeni stanovi federalne vlade i pod stalnom policijskom zaštitom.
Inspirisani prevarom predsjednice Administrativne komisije, tako su i zastupnici svoje liste dostavljali kao da su radili puno radno vrijeme. To nam je indirektno potvrđeno i u odgovorima koje smo dobili od sekretara Federalnog parlamenta, a u kojem se kaže da su s danom 28.2.2022. svi poslanici (zastupnici) koji ostvaruju pravo na odvojeni život predali šiht listu te su im uredno isplaćene sve naknade.
„Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH imaju prava propisana Zakonom o platama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH, prava i obveze utvrdene Poslovnikom, a ista ostvaruju sukladno općim i pojedinačnim aktima zakonodavnog tijela odnosno radnog tijela. Postupajući po preporukama Ureda za reviziju institucija FBiH, početkom 2022. donesen je određen broj internih akata od nadležnog radnog tijela kako bi se provele dalje preporuke. U zgradi Parlamenta Federacije BiH, Zastupnički dom raspolaže s prostorom za rad klubova zastupnika, tako da zastupnici pa i oni koji koriste naknadu za odvojeni život imaju osigurane prostorije za rad klubova pa time i pojedinačan rad u zgradi Parlamenta Federacije BiH. Izabrani dužnosnici nemaju evidenciju ulaz/izlaz iz zgrade“, kaže se u dopisu upućenom Inforadaru.
Uzbuna nakon pitanja “Inforadara”
Isti dan kada je nama upućen odgovor bio je krajnji datum „korekcije“ predatih šiht listi, te je zastupnicima, internom korespondencijom, a kao posljedica našeg interesovanja za ovo pitanje, upućen poziv da se „uozbilje“. Inforadar je u posjedu tog akta.
Naš portal je u prethodnom periodu na adrese 20 nasumično izabranih poslanika u Parlamentu Federacije uputio pitanja o tome gdje rade osam sati svaki dan, u Sarajevu ili mjestu boravka, da li su ispunili šiht liste i šta misle o preporuci Ureda za reviziju i odluci o vođenju evidencija? Dobili smo tek četiri odgovora, od čega samo jedan od zastupnika koji živi izvan Sarajeva.
To je Mirsad Čamdžić iz Naše stranke. U odgovoru Inforadaru on navodi da šiht liste ispunjava da bi zadovoljio formu, te da „puno radi čak i vikendom i praznikom“.
„U toku mandata pola radnog vremena sam u Sarajevu, a drugu polovinu u Gračanici, Gradačcu, Doboj Istoku, Brčkom. U Sarajevu učestvujem u radu komisija, sastajem se sa zainteresiranim grupama ( privrednici, samohrane majke, borci, ekolozi, energetski sektor i sl.), posjećujem panele na različite teme. Slično radim i u svojoj izbornoj bazi.“
Čamdžić ipak nije konkretno odgovorio kako je ispunio svoju listu.
„Ja sam odbila ispuniti šiht listu jer ista ne može odražavati istinitu količinu ili vremensko mjerenje rada. Kada se održavaju sjednice gotovo uvijek radimo duže od osam sati, a sve izvan osam sati rada se ne računa“, za naš portal istakla je predsjednica Kluba SBB-a Sanela Prašović Gadžo.
„Kolega Irfan Čengić i ja smo nedavno cijeli vikend proveli radeći na Rezoluciji o BHRT-u i to nije moguće evidentirati da bi bilo šiht listom vrednovano.
Ili, u februaru uopće nismo imali sjednicu, pa kako su to zastupnici radili svaki dan po osam sati? Šta su radili? Gdje su radili?“, napisala je u odgovoru Prašović Gadžo.
Zbog neispunjavanja šiht liste nije joj isplaćen topli obrok. Kako je istakla, stava je da se topli obrok ne treba isplaćivati s obzirom na visinu plaće i broj sjednica koje se održavaju.
„Mislim da je sve to pogrešno postavljeno. Na primjer, ako je zastupnik iz mjesta izvan Sarajeva i prima naknadu za odvojeni život i za smještaj, i zamislite taj zastupnik napiše da radi svaki radni dan osam sati. A gdje radi? Većina će ustvrditi na terenu sa građanima i slično, u svojoj izbornoj jedinici. Pa kako mogu istovremeno primati naknade za odvojeni život i smještaj, što znači da ne rade u mjestu prebivališta, već da rade u Sarajevu, a onda popuniti pod punom odgovornošću šiht listu i napisati da rade po osam sati, što bi pak značilo da su radili u Sarajevu. To prosto u mnogim slučajevima ne odgovara istini. Iskreno, skrenula sam pažnju kolegama na to i zapitala sam se i da li je to krivično djelo ako se iznose neprecizni i netačni podaci, potpisuju se odgovorno potvrđujući i sve za posljedicu može imati da se oštetio budžet… No, tu su Administracijska komisija i pravosudni organi da procjenjuju. Iz svih tih razloga ja sam odbila, kako su kolege rekle, ‘forme radi’ ispuniti šiht listu jer nikada u životu nisam lagala niti iznosila netačne informacije i neću to činiti ni sada.“
Poslanici Dženana Hodžić iz SDA i Sanela Klarić iz Naše stranke, kao i Čamdžić i Prašović Gadžo, smatraju da rad poslanika nije vezan isključivo za zgradu Parlamenta FBiH.
„Naprotiv, dosta radnog vremena je “terenski rad” koji je nemoguće evidentirati, jer bi se onda kršila odredba vezana za dužinu radnog vremana. Drugi problem same evidencije jeste objektivne prirode, iz razloga što ne postoji fizička mogućnost da svaki zastupnik/zastupnica fizički posjeduje svoj ured, pa čak ni mogućnost da nekoliko zastupnika koristi jedan ured. Sto se tiče šiht liste, ona je obavezujuća za zastupnike, a propisalo ju je radno tijelo Parlamenta, tačnije, Administrativna komisija, kao privremenu mjeru do donošenja izmjena i dopuna zakona koji bi sve tačno precizirao, gdje bi Ured za reviziju mogao adekvatno i rasterećenije pristupiti ovom pitanju. Dakle, pored prava na vlastito mišljenje i stav, a koji sam već javno iznijela na Komisiji odgovornoj za reviziju, postoji i obaveza poštivanja odluka nadležnih tijela Parlamenta FBiH“, navela je Dženana Hodžić.
Sanela Klarić ističe da su u Uredu za reviziju institucija u FBiH vođeni zakonom koji kaže da je osnova za obračun plate uposlenika evidencija na radu, a taj zakon ne pravi razliku, niti uvažava specifičnosti radnog mjesta, i sve dok je to tako stav Ureda za reviziju je opravdan.
„Druga je stvar što je posao zastupnika/zastupnice specifičan, nije isključivo vezan za kancelarijski posao već više za „terenski“ rad. Zastupnik/zastupnica dosta vremena provode radeći na terenu, sa građanima i na različitim lokacijama, što je nemoguće navesti u evidenciji rada jer bismo onda kršili propis o maksimalnom broju sedmičnih sati. Osim ovoga, postoji i objektivan problem iz činjenice da u samoj zgradi Parlamenta FBiH ne postoji fizički prostor u kojem bi svi zastupnici/zastupnice boravili čak i da mogu ovako raditi. Dakle, sam Zakon ne prepoznaje specifičnost zanimanja, i popunjavanje evidencije samo da bi se ispoštovala preporuka Ureda za reviziju dovodi nas u još „teži“ prekršaj jer faktički evidencija nije usaglašena sa stvarnom situacijom, što može izazvati nebrojene komplikacije“, odgovorila je Klarićeva.
Bez konkretnog odgovora na korupciju
Uredu za reviziju, također kao i poslanicima, je izgleda bitna je samo forma. Oni ističu da „revizija nije inspekcija već se obavlja na bazi uzorka i na osnovu dostavljene dostatne i adekvatne dokumentacije kako bi se steklo razumno uvjerenje da su finansijski izvještaji istiniti i fer, i da su aktivnosti i informacije u skladu sa zakonima i propisima“.
„U ovom slučaju, predmet revizije će biti da se utvrdi da li se donesena Odluka o vođenju evidencije prisustva zastupnika i savjetnika na poslu dosljedno primjenjuje s ciljem uspostavljanja internih kontrola, i da li ima odgovarajuća dokumentacija koja je osnov za obračun plaća“, odgovorili su iz Ureda za reviziju institucija Federacije BiH.
Tako će, primjera radi, ovogodišnje šiht liste iz februara Ured tretirati tek naredne godine.
„Osobno sam na Kolegiju Zastupničkog doma pojasnila da takav način rješavanja problema evidentiranja radnog vremena zastupnika nije odgovarajući iz nekoliko razloga. Rad zastupnika nije uredski rad od osam sati dnevno i potpuno je neistinito i pogrešno tretirati ga na takav način. Ja osobno mnogim danima radim duže od osam sati, posebice kada sam na sastancima u i izvan Sarajeva. Radim i vikendom jer pripremam materijale za sjednicu, a to nije moguće evidentirati u tu vrstu šiht liste. A istina je da ima dana kada se radi i manje od osam sati. Na moje izravno pitanje kolegama koji sjede u Kolegiju Zastupničkog doma kako misle popuniti šiht listu da rade po osam sati svaki dan kada to nije u potpunosti tako, na primjer, Adis Arapović je pojasnio kako je to sasvim uredu i da su mu revizori pojasnili da je bitno da se ispuni forma. Da li to znači da nije važno ako zastupnici daju neistinit podatak i potpišu se na to? Meni osobno je to neprihvatljivo“, ističe Prašović Gadžo.
Podsjećamo da je jedna od 20 adresa na koje smo uputili pitanja bila i ona Adisa Arapovića, koji pak nije osjetio potrebu ili imao hrabrosti da izvan parlamentarnih klupa prizna kako je sasvim u redu davati lažne podatke.
Odgovor nismo dobili ni iz Administrativne komisije Predstavničkog doma Federacije, valjda svjesne da se radi o zloupotrebi službenog položaja, što je po našem zakonodavstvu krivično djelo iz oblasti korupcije.
Teško je očekivati i reakciju građana, makar se samo na „odvojene živote“ godišnje potroši skoro 184.000 KM.
Nakon svih iskustava također je neizvjesna i reakcije policijskih i tužilačkih institucija koje bi trebale da utvrde teške zloupotebe u najvišoj zakonodavnoj instituciji u Federaciji BiH.