BEOGRAD – Kafa i druga akcizna roba, čokolada, garderoba, tehnika, hemija, kozmetika i slični proizvodi ne bi smjeli da se prodaju na pijacama bez izdavanja računa i plaćahnja poreza, a ta roba nalazi put do tezgi zbog neadekvatne primene propisa, kažu u NALED-u.
Prodaja takve robe na oko 410 pijaca u Srbiji bez izdavanja računa i plaćanja poreza, predstavlja veliki izvor sive ekonomije i nelojalnu konkurenciju legalnoj privredi.
To je jedan od glavnih zaključaka nove analize NALED-a i GIZ-a, koja se bavi pijačnom prodajom takozvanih nesopstvenih proizvoda, odnosno artikala koje trgovac ne proizvodi, već ih samo preprodaje, a nerijetko je riječ o robi nabavljenoj putem šverca.
Na pijacama ima oko 70.000 prodajnih mijesta, od čega 68 odsto čine tezge, na kojima najviše ima poljoprivrednih proizvodaca i zanatlija odnosno onih koji kao prodavci sopstvenih proizvoda mogu da posluju kao paušalci i bez fiskalne kase.
U NALED-u navode da su dva tipična primjera kako na tezge stiže tehnika, hemija, konditorski i drugi proizvodi.
Predsjednik NALED-ovog Saveza za fer konkurenciju i direktor korporativnih poslova Philip Morris Services Ivan Miletić objašnjava da je prvi da prodavci u statusu preduzetnika-paušalaca prodaju nesopstvene proizvode, a inspekcije to ne sankcionišu kao nedozvoljenu aktivnost.
Drugi primjer su, kaže, neregistrovani trgovci koji do tezge dolaze tako što je uzimaju u “podzakup” od prodavaca koji ispunjavaju uslove za rad na pijaci.
Dosadašnji inspekcijski nadzor, kako se navodi u biletenu NALED-a, pokazao je da trgovci nesopstvenom robom često, suprotno propisima, ne ističu cijene, nemaju deklaraciju ni dokaz o nabavci robe, iako im je to obaveza, pa se pouzdano ne zna njen kvalitet i bezbjednost i u opasnost dovode kupce.
Neizdavanjem računa krše i Zakon o zaštiti potrošaca, jer im ne ostavljaju mogućnost da reklamiraju proizvod, a slična praksa zastupljena je i kod uredno registrovanih trgovaca na pijacama koji izbjegavaju da evidentiraju promet preko kase kako se ne bi vidjelo koliki promet ostvaruju.
U NALED-ovom istraživanju stavova o sivoj ekonomiji, građani su istakli da, ne računajući svježe namirnice, na pijacama najviše kupuju garderobu (30 odsto odgovora), kozmetiku i kućnu hemiju (27 odsto), konditorske proizvode (22 odsto), kafu (15 odsto), elektromaterijal i alat, cigarete…
Problem je, navodi se, nedovoljan nadzor nad prodajom nesopstvenih proizvoda.
Pijačne uprave, napominju u NALED-u, najčešće kontrolišu samo da li zakupac tezge ima ugovor o zakupu dok nemaju nikakav osnov i mehanizam da oduzmu robu i izbace trgovca s pijace.
NALED preporučuje na prvom mjestu usklađivanje i preciziranje svih propisa koji regulišu pijačnu prodaju, kako bi na pijacama samo prodavci poljoprivrednih proizvoda imali pravo na prodaju bez izdavanja fiskalnih računa.
Predlažu i mogućnost uvođenja posebnog režima oporezivanja za prodavce nesopstvenih proizvoda koji bi u obzir uzeo njihove niske prihode i omogućio im legalan rad.
Preporuka je i da se bolje koordinira nadzor inspekcija i pojača savjetodavni nadzor, ali i da se radi na podizanju svijesti potrošača da imaju pravo da traže račun za sve kupovine na pijaci.
Jedan od dobrih mehanizama, smatraju, moglo bi da bude postavljanje tabli na ulazima pijaca koji bi informisali građane koji proizvodi smiju da se prodaju na tezgama, a koji samo u lokalima u okviru pijace. Tanjug
