SARAJEVO, Alen Jusupović iz Zavidovića prije četiri godine kao student je pokrenuo vlastiti biznis, odnosno osnovao je farmu magaraca “Mali farmer”. Danas ima registrovan obrt i uposlene radnike koji se bave proizvodnjom kvalitetnog magarećeg mlijeka. 
Sebe smatra primjerom mlade osobe koja je svojom upornošću uspjela ostvariti lični cilj – pokrenuti vlastiti biznis uz pomoć kojeg svoju platu trenutno zarađuje pet osoba, odnosno članovi njegove porodice.
“Kod nas danas vlada mišljenje da je tržište golijat koji se ne može pobijediti, međutim ja sam jedan od primjera koji pokazuje suprotno. Kada je riječ o mladim osobama, mislim da im država treba pomoći u segmentu osnaživanja kroz pružanje znanja”, ističe Jusupović.
Ovaj vrijedni mladić ističe da su pravi problemi na njegova vrata pokucali nakon registracije obrta.
“Sam sam pokrenuo biznis i ostavljen sam na milost i nemilost birokratije, tržišta i finansijskih institucija. Kod nas ne postoji neko ko bi nas posavjetovao na način gdje i kome da se obratimo i slično. Prije nego uđemo u neku kancelariju moramo pročitati određeni zakon, odnosno vidjeti šta nas očekuje te koja su naša prava i obaveze. Nakon što već na prvom nivou uđemo u kancelariju kod neke tete odmah nailazimo na zid jer ona uzme ulogu direktora, odnosno božanstva te nam kaže: ‘Vi na to nemate pravo’ i onda se mi moramo ubjeđivati s njom da mi zapravo imamo prava i slično, međutim ona tumači zakon na način kako to njoj odgovara”, naglašava on.
Alen je magistrirao na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, a svoj studij na sarajevskom Ekonomskom fakultetu završio je s ocjenom 9,4.
“Nakon što sam osvojio nagradu od USAID-a za pokretanje biznisa teško je bilo jednom rigidnom tržištu kao što je u BiH objasniti da postoji neki proizvod koji se može koristiti. Ali, mene je strast vodila kroz cijeli ovaj put”, dodaje on.
U BiH litar magarećeg mlijeka trenutno košta 100 konvertibilnih maraka. Naš sagovornik ističe da su proizvodi od magarećeg mlijeka posebno traženi na svjetskom tržištu.
“Imao sam čast biti pionir na našem tržištu na koje se ipak nisam ograničio. Danas svoje mlijeko plasiram i na tržište Skandinavije, Amerike… Također se bavim i najboljim tipom izvoza, tzv. indirektnim izvozom – turisti dođu u BiH i kupuju naše proizvode. Odnosno, mi se ne moramo truditi da se bavimo svim zavrzlamama oko izvoza, naše je da ih pozovemo kod nas te da ih oni odnesu u svoju zemlju”, nastavlja Alen.
Na Alenovoj farmi danas je zaposleno pet osoba, a ovaj hrabri mladić svoja dosadašnja iskustva prezentuje je za vrijeme Biznis foruma “Rasterećenjem privrede do novih radnih mjesta”, a koji je u organizaciji Instituta za razvoj mladih KULT upriličen u Tuzli.
Ovaj forum okupio je predstavnike resornih institucija vlasti, stručnjake iz oblasti ekonomije, poslovnog okruženja i zapošljavanja, privrednike iz uspješnih preduzeća Tuzlanskog kantona (TK), kao i mlade poduzetnike.
Prema riječima ekonomske stručnjakinje u Institutu za razvoj mladih KULT Ajke Baručić, cilj ovog događaja se ogledao u otvaranju konstruktivnog dijaloga između predstavnika vlasti, privrednika, mladih preduzetnika, ali i onih koji će to biti u budućnosti.
Ovom prilikom razgovaralo se o teretima koji ograničavaju rast i razvoj privrede u BiH, poput brojnih parafiskalnih nameta i poreza na dodanu vrijednost, budžetskim poticajima kojima vlast podržava privredu, ulogama vlasti u poticanju poslodavaca na zapošljavanje mladih, prednostima i manjkavostima postojećih programa aktivnih politika zapošljavanja dostupnih poslodavcima i nezaposlenima, kao i načinima podrške novim biznisima i samozapošljavanju.
“Prema našim istraživanjima, mladi ljudi kažu da na prvom mjestu problem predstavlja finansijska podrška za pokretanje biznisa, a još važnija je stručna podrška i mentorstvo tokom rasta i razvoja tog biznisa. Nekako se taj biznis registruje, prevaziđu se određene administrativne prepreke, ali mladi ljudi se osjećaju prilično usamljeno kasnije kada uđu u taj surovi svijet preduzetništva, tržišta rada i konkurentnosti, gdje moraju da se bore, a osjećaju da nemaju dovoljno znanja i stručnosti. Upravo zbog toga im je potrebna mentorska podrška”, kazala je Baručić.
Smanjivanje ili potpuno ukidanje određenih nameta prilikom registracije obrta na području TK već je dovelo do povećanja novootvorenih radnih mjesta.
“Kao pozitivne primjere rasterećenja možemo navesti opštine Srebrenik, Kladanj i Živinice gdje je došlo do smanjivanja ili ukidanja u potpunosti određenih taksi pri registraciji obrta. Reztultat svega toga je da je npr. na području opštine Srebrenik u samo nekoliko dana registrovano više od 150 novih obrta”, kazao je ministar razvoja i poduzetištva TK Nermin Hodžić. Klix