Kako bi američki gas stizao u BiH i Banjaluku: Ovo su detalji

Veliki energetski projekat Južna gasna interkonekcija, vrijedan oko 270 miliona evra, konačno ulazi u fazu realizacije nakon višegodišnjih političkih i institucionalnih zastoja.

Riječ je o strateškom projektu koji će Bosni i Hercegovini, preko Hrvatske, omogućiti pristup američkom ukapljenom gasu (LNG), smanjiti zavisnost od ruskog gasa i značajno ojačati energetsku sigurnost zemlje.

Napredak je potvrđen nakon sastanka održanog u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, gdje su, prema riječima lidera NiP-a Elmedina Konakovića, riješena ključna otvorena pitanja koja su do sada kočila realizaciju projekta.

Šta je Južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je gasovod dug 243 kilometra, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim gasnim sistemom i LNG terminalom na Krku.

Trasa gasovoda:

• Hrvatska: Dugopolje (kod Splita) – Zagvozd (u makarskom zaleđu) – Imotski (74 km)
• BiH: Posušje – Mostar – Travnik – veza prema Zenici i Sarajevu (169 km)

Vrijednost projekta:

• Hrvatski dio: oko 169 miliona evra
• BiH dio: oko 100 miliona evra

Kapacitet gasovoda iznosi do 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Kako će američki gas stizati u BiH

Američki LNG brodovima već pristiže na LNG terminal na Krku u Hrvatskoj. Odatle postoji razvijena gasna mreža, ali se južni krak završava kod Splita, u mjestu Dugopolje.

Tu počinje Južna interkonekcija. Od Dugopolja će ići prva dionica kroz Hrvatsku do Zagvozda u makarskom zaleđu, gdje trasa mijenja pravac i kreće prema Imotskom i granici s BiH.

Dvije dionice kroz Hrvatsku:

• Dugopolje – Zagvozd: 52 km
• Zagvozd – Imotski – granica BiH: 22 km

Dva kraka u BiH i povezivanje industrijskih centara

Na teritoriji BiH gasovod se dijeli na dva pravca:

• Hercegovački krak – Mostar, Široki Brijeg, Grude
• Srednjobosanski krak – Travnik, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Zenica i Sarajevo

Time bi prvi put veliki dio BiH dobio pristup alternativnom izvoru gasa, što je ključno za industriju, grijanje i energetsku sigurnost, navodi Biznisinfo.

Moguće proširenje prema Banjaluci

Dodatnu dimenziju projektu daje informacija da se razmatra i proširenje gasovoda prema Banjaluci, čime bi cijela BiH bila povezana na novi gasni sistem. Iz Ambasade SAD-a zasad nisu željeli potvrditi ove navode, ali su istakli da je riječ o projektu dugoročnog značaja i da su sve opcije otvorene.

U institucijama Republike Srpske nezvanično poručuju da su razgovori mogući, ali da će konačna odluka zavisiti od konkretnih ponuda i ekonomskih parametara.

Konaković: Riješen najveći problem, projekat postaje realnost

Nakon sastanka, Konaković je izjavio da je postignut dogovor o daljnjim koracima i da je proces konačno ušao u operativnu fazu.

“Ovo je bio jedan od kraćih, ali najefikasnijih sastanaka. Definisan je jasan hodogram i podjela odgovornosti između institucija. Najveći problem – način upravljanja projektom – je riješen”, kazao je Konaković.

On je podsjetio da projekat ima ogroman značaj ne samo u ekonomskom, već i u geopolitičkom smislu, posebno u svjetlu odluke Evropske unije da do 2028. godine zabrani uvoz ruskog gasa.

Američki kapital i koncesija kao rješenje

Prema njegovim riječima, projekat će se realizovati kroz dodjelu koncesije, pri čemu će sve kompanije imati pravo učešća, ali će američke firme imati prednost jer je riječ o američkom LNG-u.

“Bilo bi idealno da imamo domaćeg investitora koji može uložiti milijardu maraka i garantovati isporuku gasa, ali to trenutno nije realno. Zato je ulazak američkog kapitala racionalno i odgovorno rješenje”, rekao je Konaković.

Projekat od strateškog značaja za SAD i EU

Ambasada SAD-a ranije je saopštila da je Južna interkonekcija projekat od strateškog interesa jer:

• smanjuje zavisnost BiH od ruskog gasa
• jača energetsku stabilnost regiona
• omogućava ulazak američkog LNG-a na tržište
• doprinosi političkoj i ekonomskoj stabilnosti
• Plan je da izgradnja počne već naredne godine  Nezavisne novine