BEOGRAD, Oko 82 odsto građana Srbije koji koriste internet nikada nisu kupili neku robu ili uslugu elektronskim putem. Prema mišljenju stručnjaka, glavni razlog za to je strah od moguće prevare i gubitka novca.
Najnovije istraživanje Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuje da su građani koji su bili “odvažniji“, tačnije njih oko 380.000, putem interneta kupovali uglavnom stvari za domaćinstvo kao što je nameštaj i elektronska oprema, potom odjeću, ali i knjige, farmaceutske proizvode, turističke aranžmane i hranu.
Direktor marketinga Tehnomanije Dominika Šijan je kazala da ta kompanija u odnosu na prošlu godinu ipak bilježila povećanje kupovine putem interneta. Šijan navodi da je za osam mjeseci ove godine, od početka januara do kraja avgusta, oko šest odsto svih on-lajn prodaja plaćeno karticom, što iznosi približno 19.000 porudžbina.
Srbija se nalazi u grupi zemalja regiona u kojima je učešće internet trgovine u ukupnom obrtu manje od deset odsto. Dok ta brojka u Srbiji nije veća od nekoliko procenata, evropski prosjek se kreće oko 15 odsto, a u vrhu je Norveška, koja ostvaruje 21 odsto prometa putem internet trgovine.
Udio internet trgovine lani nije, prema riječima Šijan, bio veći od četiri odsto, ili 21.000 on-lajn kupovina.
“Građani su zainteresovani za on-lajn kupovinu, što potvrđuje i podatak da veb sajt dnevno ima više od 30.000 posjeta“, kazala je ona. Ipak, kako je navela, kupci i dalje više vole da cijelu proceduru kupovine obave telefonom, jer nemaju dovoljno povjerenja u internet plaćanje.
Da je taj strah iracionalan, objasnio je i e-komerc specijalista Banke Inteza Aleksandar Birovljev. On tvrdi da je internet kupovina bezbednija nego klasična, ali korisnici prvenstveno moraju voditi računa o kredibilitetu sajta i da li iza njega stoji neka banka.
On je naglasio da se korisnicima, takođe, preporučuje da koriste platne kartice za internet trgovinu, ili da na običnim karticama imaju samo određenu količinu sredstava za on-lajn kupovinu.
Birovljev je dodao da se iz godine u godinu broj korisnika platnih kartica koji kupuju on-lajn povećava za oko 60 do 70 odsto.
Savjetnik za poslovnu primjenu interneta Dragan Varagić smatra da je tom povećanju posebno doprinjela pojava sajtova za grupne kupovine i aukcijskih sajtova na kojima se neka roba ili usluga može kupiti po znatno nižoj cijeni.
Ipak, prema njegovom mišljenju i dalje je najveći problem sa kupovinom preko interneta nepovjerenje korisnika.
“Na više od 60 odsto veb sajtova ne možete da vidite ko je njegov vlasnik i ljudi zato nemaju povjerenja da će da dobiju ono što traže. Kada ne znaju kome da se obrate, ne mogu ni da se žale, ukoliko dođe do neke greške prilikom kupovine“, objasnio je Varagić.
Međutim, nova verzija Zakona o zaštiti potrošača iz oktobra prošle godine obavezuje trgovca da kupcima omogući lak i stalan pristup podacima.
Dužnost trgovca je, takođe, da prilikom zaključivanja ugovora obavjesti potrošača o osnovnim uslovima iz tog dokumenta, kao i o pravu na jednostrani raskid ugovora, kažu u Sektoru za trgovinu Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede.
Za razvoj ovog sektora posebno značajan i Zakon o elektronskoj trgovini iz 2009. godine koji uvodi mogućnost zaključivanja ugovora u elektronskom obliku, što pruža pravnu zaštitu u prometu posredstvom interneta. Tanjug
