SARAJEVO – Farmaceutska kompanija „MGM Farm“ pobijedila u drugom krugu mini-tenderisanja za nabavku lijekova Ministarstva pravde FBiH za kazneno-popravne zavode. Na to se žalili iz kompanije „Zefarm“. Rješenje Ureda za razmatranje žalbi neprovodivo jer je ministarstvo već potrošilo sredstva. S druge strane, žalbe su bile onemogućene jer ministarstvo nije obavijestilo ponuđače da je ugovor zaključen
Farmaceutska industrija jedna je od vodećih visokotehnoloških svjetskih industrija. Samo u Bosni i Hercegovini određene farmaceutske firme ostvaruju prihode koje se mjere u desetinama, pa i stotinama miliona maraka.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, korupcija u farmaceutskom sektoru javlja se, između ostalog, i u fazi javne nabavke lijekove i medicinskih sredstava. Rizici od korupcije najveći su u fazi pripreme tenderske dokumentacije i u fazi evaluacije ponuda.
Kako za magazin Žurnal kaže Igor Vukajlović iz Udruženja građana „Tender“, u Bosni i Hercegovini situacija nije drugačija.
„Kada je riječ o javnim nabavkama, IT i farmaceutski sektor su specifični, jer su predmeti nabavki, odnosno njihove tehničke specifikacije kompleksne, što otvara prostor da zbog, iz objektivnih razloga, nedovoljne edukovanosti donosioca odluka u postupku pravne zaštite, te zbog velike vrijednosti poslova iz ovih oblasti, često dolazi do favorizovanja jednog dobavljača, uglavnom na koruptivnim osnovama“, navodi Vukajlović.
Koliko kompleksne nabavke u farmaceutskom sektoru mogu biti, najbolje pokazuje „sukcesivna nabavka lijekova, sredstava za dezinfekciju i deratizaciju i sanitetskog materijala za potrebe kazneno – popravnih zavoda u Federaciji BiH“ Ministarstva pravde FBiH iz 2017. godine. Procijenjena vrijednost 1.870.000 maraka, trajanje tri godine.
Okvirni sporazum potpisan je s tri kompanije. Provodio se postupak mini-tenderisanja, što znači da su svake godine tri kompanije s kojima je zaključen okvirni sporazum imale mogućnost slati ponude, a ugovor bi se dodijelio onoj kompaniji koja ponudi najnižu cijenu.
RJEŠENJE URŽ-A NEPROVODIVO, SREDSTVA POTROŠENA
Problemi su nastali u drugom krugu mini-tenderisanja za najvrijedniji LOT – lijekovi. Krenimo redom.
Ministarstvo pravde u aprilu 2018. godine objavljuje obavještenje o izboru ponuđača kojim saopćava da će se ugovor potpisati s firmom „MGM Farm“ Kakanj, odnosno da će ova kompanija u narednih 12 mjeseci biti dobavljač lijekova kazneno-popravnim zavodima u Federaciji BiH.
Do objave teksta nismo dobili odgovore iz kompanije “MGM Farm”
Na to se žale iz kompanije „Zefarm“ d.o.o. Zenica, ukazujući na, kako tvrde, niz propusta Ministarstva pravde FBiH, pritom navodeći da ugovorni organ nije izvršio temeljitu analizu dostavljenih ponuda i nije utvrdio da li su dostavljene ponude formirane u skladu s uvjetima iz okvirnog sporazuma.
Ministarstvo pravde FBiH uopće nije uzelo u razmatranje navode iz žalbe, već ju je odbilo kao nedopuštenu.
Iz “Zefarma” se potom obraćaju Uredu za razmatranje žalbi (URŽ). Ovaj organ usvaja žalbu “Zefarma”, poništava navedeni zaključak, te predmet vraća Federalnom ministarstvu pravde na ponovni postupak.
Ovoga puta Federalno ministarstvo pravde uzima u razmatranje navode iz žalbe, no odbija je kao neosnovanu. Iz “Zefarma” se opet obraćaju URŽ-u, ali ovog puta ovaj organ odbija njihovu žalbu, također kao neosnovanu.
Zbog toga iz kompanije “Zefarm” podnose tužbu pred Sudom BiH protiv URŽ-a, tražeći poništenje tog rješenja.
Sud BiH u novembru 2019. godine poništava navedeno rješenje URŽ-a, te predmet vraća na ponovni postupak. URŽ potom, po drugi put, poništava zaključak Ministarstva pravde FBiH i predmet vraća na ponovni postupak.
U decembru 2019. godine ministar pravde FBiH, HDZ-ov Mato Jozić informira URŽ da je rješenje neprovodivo jer je „postupak nabavki lijekova okončan i utrošena su odobrena sredstva za ove namjene“.
Dio obavijesti Federalnog ministarstva pravde u kojem se navodi je rješenje Ureda za razmatranje žalbi neprovodivo
„Nakon što je Ministarstvo pravde FBiH odbilo provesti presudu Suda BiH, nemamo drugog izbora nego pred sudom tražiti nadoknadu štete koja nam je nanesena“, kaže za magazin Žurnal direktor „Zefarma“ Edis Šaćirović.
U slučaju da „Zefarm“ dobije odštetu, to praktično znači da će Ministarstvo pravde FBiH dva puta platiti istu nabavku.
PRAVO NA ŽALBU
Kada je riječ o postupku mini-tenderisanja, jedna od ključnih riječi jeste žalba. U ovom konkretnom slučaju, Ministarstvo pravde FBiH nije ostavilo ponuđačima pravo na pravni lijek, što je potvrdio i URŽ u svom prvom rješenju.
Ova, ionako kompleksna nabavka lijekova, dodatno se zakomplikovala novom presudom Suda BiH iz januara 2020. godine.
Ovoga puta tužilac je “MGM Farm”, a tuženi je opet URŽ. “MGM Farm” je tražio da se poništi prvo rješenje URŽ-a kojim je usvojena žalba “Zefarma”. Sud BiH donosi presudu da se tužba uvažava i da je žalbu u postupku mini-tenderisanja moguće podnijeti ako ugovorni organ obavijesti ponuđače da je ugovor zaključen.
“Kako to iz stanja spisa proizlazi, ugovorni organ nije obavijestio ponuđače da je ugovor na osnovu okvirnog sporazuma zaključen, nego da im je uputio obavještenje o izboru ponuđača”, navodi se u presudi.
To znači da je Ministarstvo pravde FBiH, ne obavještavajući ponuđače da je ugovor zaključen, onemogućio pravo na pravni lijek, odnosno žalbu. Da je to uradilo, žalba bi bila omogućena.
“Najčešće ugovorni organi ne obavještavaju ponuđače da je zaključen ugovor na osnovu provedenog mini-tenderisanja, upravo iz razloga da bi onemogućili ponuđačima pravo na pravni lijek. Prostor za manipulacije svakako postoji i značajan je, što se pokazalo i u praksi”, objašnjava Igor Vukajlović iz UG “Tender”.
Ako žalba nije dopuštena, onda postaju nebitni svi žalbeni navodi iz “Zefarma”. Da li se pravilno primijenio preferencijalni tretman domaćeg, da li je ponuđen lijek kojim se ne prometuje u BiH, u kojim jedinicima su iskazani proizvodi – sve postaje irelevantno, jer žalba nije dopuštena.
Ovakvi postupci samo dodatno otežavaju ionako tešku situaciju u kojoj se nalaze manje farmaceutske kompanije u odnosu na one velike.
Iz “Zefarma” najavljuju da će tražiti nadoknadu štete
Komparacije radi, a prema podacima portala akta.ba, “Zefarm” je tokom 2018. godine imao prihod od oko 6 i po miliona maraka, dok je dobit iznosila oko 20.000 maraka. S druge strane, “MGM Farm” je u istom periodu imao prihod oko 134 miliona maraka, a dobit je iznosila oko tri miliona maraka.
Provođenjem tendera u kojima žalbe nisu omogućene, kompanijama se uskraćuje pravo na pravni lijek. To, svakako, više pogađa manje kompanije.
A s kakvim problemima se još suočavaju ove firme, najbolje pokazuje izjava direktora “Zefarma”.
“Situacija iz februara 2020. godine, s novog otvaranja ponuda za isti tender. Predsjednik Komisije kaže ovlaštenom predstavniku Zefarma: “Šta ćete vi nas tužakati, nemoj da vam ukinemo dozvolu za rad”. Ista prijetnja se vrši u službenim prostorijama Federalnog ministarstva pravde za vrijeme formalne procedure otvaranja ponuda u prisustvu ostalih članova Komisije i predstavnice drugog ponuđača”, kaže Edis Šaćirović.
Do objave teksta, nismo dobili odgovore iz Ministarstva pravde FBiH i kompanije “MGM Farm”.
Farmaceutska kompanija „MGM Farm“ pobijedila u drugom krugu mini-tenderisanja za nabavku lijekova Ministarstva pravde FBiH za kazneno-popravne zavode
Na to se žalili iz kompanije „Zefarm“
Doneseno nekoliko rješenja URŽ-a i presuda Suda BiH
Rješenje Ureda za razmatranje žalbi neprovodivo jer je ministarstvo već potrošilo sredstva
S druge strane, žalbe su bile onemogućene jer ministarstvo nije obavijestilo ponuđače da je ugovor zaključen
(zurnal.info)