ZAGREB, Hrvatska se nalazi pod velikim pritiskom ruske kompanije Gasprom da potpiše novi međudržavni ugovor oko gasovoda Južni tok.
Kako piše u povjerljivim dokumentima Vlade Hrvatske u kojima se detaljno razmatra sadašnja hrvatska pozicija oko gradnje gasovoda Južni tok, pritisak Kremlja i Gasproma je da se potpiše novi međudržavni i akcionarski ugovor kojim bi se regulisali odnosi i prava oko gradnje gasovoda, i to prije ulaska Hrvatske u EU.
Riječ je o 3.600 kilometara dugom gasovodu kojim bi se gas iz Rusije dopremao u Evropu i trebao bi da počne sa gradnjom krajem ove godine. Prema povjerljivom vladinom dokumentu u kome se razmatra pozicija Hrvatske u odnosu na ovaj projekat, predstavnici Gasproma, koji su zapravo produžena ruka Kremlja i visoke državne politike Vladimira Putina, u razgovorima od predstavnika hrvatske Vlade i državne kompanije Plinacro traže da se gore navedeni dokumenti potpišu doslovno iza leđa Evropske komisije koja se tome protivi jer smatra da svi dosada potpisani međuvladini ugovori sa Gaspromom i Rusijom nisu u skladu sa EU zakonodavstvom.
Pa tako i ugovor, koji je 2010. godine u Moskvi sa ruskim ministrom energetike, potpisao tadašnji ministar privrede Đuro Popijač. Naime, ruski predstavnici uvjeravaju hrvatsku stranu kako bi novi međudržavni ugovor bio iznad prava Evropske Unije kada Hrvatska postane njena članica u julu 2013. Sastavljači dokumenta Vladu upozoravaju kako to nije istina te da Hrvatska u tim razgovorima mora da bude izuzetno oprezna s obzirom da je pod monitoringom i da prije ulaska u Uniju Hrvatska mora mijenjati sve međudržavne ugovore koji nisu u skladu sa pravnim tekovinama EU-a, tzv. akui.
Štaviše, tvrde da bi popuštanje Rusima moglo zaustaviti planirani ulazak Hrvatske u Uniju. Bitno je reći da je ovaj povjerljivi dokument sastavljen samo prije nešto više od dva mjeseca, u junu 2012.
Da Evropska komisija pomno prati poteze hrvatske Vlade u vezi Južnog toka pokazuje podatak iz ovog vladinog dokumenta u kojem stoji da je dosad održano nekoliko sastanaka na ovu temu i Evropska komisija je od Hrvatske zatražila punu saradnju.
Hrvatska pozicija u odnosu na gasovod Južni tok ponovo je postala zanimljiva jer je dovedena u pitanje već ranije dogovorena magistralna trasa gasovoda. Ona je trebala prolaziti od Rusije, ispod Crnog mora do Bugarske, pa kroz Srbiju, Mađarsku, Sloveniju do Austrije.
Ali prema posljednjim informacijama trasa kroz Mađarsku je takođe dovedena u pitanje jer tamošnja Vlada zasada odbija potpisati izmjenjeni međudržavni ugovor sa Gaspromom zbog EU. Upućeni kažu da Rusija traži alternativu trasi gasovoda. U tom slučaju Hrvatska je Rusiji alternativa, ali uz uslov potpisa novog međudržavnog ugovora. O tome je, kako saznaje Jutarnji list, Radimir Čačić, potpredsjednik Vlade Hrvatske razgovarao u Moskvi.
Vladimir Putin je kao predsjednik Rusije prije šest godina nudio prolazak gasovoda Južni tok kroz Hrvatsku, no vlada Ive Sanadera za to nije imala sluha. Naime, idealna i najkraća trasa gasovoda je od Bugarske, preko Srbije, Hrvatske, Slovenije do Austrije pa od Hrvatske direktno do Italije.
Do preokreta je došlo u martu 2010. godine kada je tadašnja premijerka Jadranka Kosor otišla u Moskvu na sastanak sa Vladimirom Putinom. Tada je potpisan Sporazum o ulasku Hrvatske u projekat gasovoda Južni tok. Ali riječ je bila tek o sporednom, a ne tranzitnom pravcu Južnog toka. Razlika je velika. Prolaskom tranzitnog pravca zemlja kroz koju prolazi pravac naplaćuje transport gasa, a sa sporednim pravcem dobija tek još jedan izvor uvoznog gasa. Tada je i dogovoreno osnivanje zajedničke kompanije između Gasproma i Plinacroa koja će biti u 50-odstotnom vlasništvu tih dviju kompanija. Dvije godine nakon posjeta premijerke Kosor Moskvi stvari su se potpuno i dramatično promijenile.
Evropska komisija upozorava Mađarsku, Sloveniju, Bugarsku, i Italiju, kao članice Evropske Unije, da njihovi međudržavni ugovori sa Rusijom nisu u skladu sa EU zakonodavstvom. Evropska komisija kao rješenje nudi tipski ugovor koji bi članice Unije sklopile sa Rusijom ili ugovor između Evropske Unije i Rusije koji bi regulisao odnose u projektu Južni tok. Prema pritiscima koji se vrše na Hrvatsku, Rusija na takvu ponudu ne pristaje, prenose agencije.