ANAPI, BANJALUKA, U ruskom gradu Anapi na obali Crnog mora u petak je počela gradnja gasovoda “Južni tok” za snabdijevanje potrošača u južnoj i srednjoj Evropi, čiji će jedan krak iz Srbije biti izdvojen za Republiku Srpsku.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, otvarajući radove pred mnogobrojnim zvanicama iz država kroz koje će prolaziti gasovod, izrazio je uvjerenje da će započeti posao, vrijedan 16 milijardi evra, biti uspješan.
Predviđeno je da prve količine gasa iz “Južnog toka” poteku 2015. godine od ruske luke Džubga do bugarske luke Varna na Crnom moru, odakle će teći preko Bugarske, Srbije, Mađarske, Slovenije do sjevera Italije.
Predsjednik ruske kompanije “Gazprom” Aleksej Miler je na svečanosti istakao da će “Južni tok” obezbijediti Evropi apsolutnu bezbjednost snabdijevanja gasom. Resorni ministri i predstavnici vlada učesnica u projektu gradnje gasovoda su se, po tradiciji, potpisali na cijev. U ime Srbije potpis je stavila ministarka energetike Zorana Mihajlović, javio je RTS.
Generalni direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović rekao je da je početak gradnje “Južnog toka” jasan signal da će taj gasovod biti napravljen onako kako je i rečeno.
“Sa ponosom smo gledali srpsku zastavu koja je bila prva u nizu zemalja učesnica ‘Južnog toka'”, rekao je Bajatović na ceremoniji.
U Srbiji, prema najavama, izgradnja gasovoda treba da počne oko 20. decembra, sa izdvajanjem dva kraka – jednog za RS i drugog za Hrvatsku. Gradnja kraka gasovoda kroz RS predviđena je memorandumom, koji su 21. septembra u Sočiju potpisali predsjednik RS Milorad Dodik i predsjednik Uprave “Gazproma” Aleksej Miler.
Sporazum predviđa osnivanje zajedničke kompanije gasnog preduzeća RS – “Gas Res” i “Gazproma” sa udjelom vlasništva od 40 naprema 60 odsto u korist ruskog partnera.
Slobodan Puhalac, vršilac dužnosti direktora “Gas Resa”, izjavio je za “Nezavisne”, da je otpočinjanje radova na gasovodu “Južni tok” definitivna potvrda realizacije ovog megaprojekta.
“Svakako je najznačajnije da u ovim aktivnostima i mi pronađemo svoje mjesto naslanjajući se na pouzdanog partnera. Moramo sustići zaostatak u pripremama u kojima je Srbija već daleko odmakla, a ‘Gazprom’ nema vremena za čekanje. Nakon zajedničke sjednice Vlada RS i Srbije, na kojima je ova problematika primarno razmatrana, nas očekuje niz aktivnosti od potpisivanja trojnog sporazuma RS- Srbija-‘Gazprom’ do formiranja zajedničkog preduzeća ‘Gazproma’ i ‘Gas-Resa'”, kazao je Puhalac.
On je rekao da će RS u operativnu realizaciju ući do kraja godine, kada je predviđen zajednički sastanak predstavnika RS, Srbije i “Gazproma”.
Istakao je da “Južni tok” donosi investiciju veću od 500 miliona evra, koja će obuhvatiti magistralne gasovode i planirane termoelektrane na gas.
“Činjenica da smo se u aktivnosti dosta kasno uključili znači da ubrzanim tempom moramo sustizati propušteno uz punu saradnju sa ‘Južnim tokom Srbija'”, naglasio je Puhalac.
Projektom je planirano da se u RS do 2025. godine poveća potrošnja prirodnog gasa za više od 20 puta, odnosno sa sadašnjih 90 miliona kubnih metara godišnje na dvije milijarde kubika, kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal gasovoda.
U tom cilju se u RS predviđa izgradnja dvije termoelektrane na gas ukupne snage 600 megavata koje bi potrošnju gasa podigle za milijardu kubika, dok bi se ostali plasman odnosio na gasifikaciju opština i gradova na oko 60 odsto teritorije RS. Naime, planirana je gasifikacija svih gradova u blizini gasovoda koji će se pružati na pravcu od Bijeljine preko Posavine i Banjaluke do Novog Grada u dužini od 250 kilometara. Dugoročno je planirana i gasifikacija istočnih dijelova RS, odnosno produženje postojećeg gasovoda od Zvornika ka Istočnom Sarajevu.
Pun kapacitet 2018. godine
Kako je predviđeno, 2016. godine “Južnim tokom” biće transportovano ukupno 15,75 milijardi kubika, a naredne godine 31,5 milijardi. Pun kapacitet gasovoda biće 63 milijarde kubika godišnje, što bi trebalo da se postigne krajem 2018. To bi trebalo da obezbijedi 10 odsto procijenjenje godišnje potrošnje gasa u Evropi i bude dovoljno za pokrivanje energetskih potreba oko 30 miliona domaćinstava.
Akcionari “Južnog toka” su ruski “Gazprom”, koji ima polovinu vlasništva u zajedničkom preduzeću, a drugu polovinu posjeduju italijanski ENI, francuski EDF i njemački BASF. Nezavisne novine