BEOGRAD – Građane Srbije od masovnijeg korišćenja onlajn i mobilnog bankarstva odvraćaju nedovoljna informisanost i strah od zloupotreba u virtualnom poslovanju, izjavio je zamjenik predsjednika Izvršnog odbora Rajfajzen banke Petar Jovanović i dodao da razloga za zabrinutost nema, jer su mjere zaštite jednake za slučaj digitalne ili fizičke krađe.
“Banke stalno investiraju u najnovije tehnologije zaštite i prevencije zloupotreba, pa su sredstva sigurna prilikom korišćenja digitalnih servisa”, rekao je Jovanović u izjavi Tanjugu.
Jovanović ističe da pristup digitalnim servisima podrazumijeva korišćenje korisničkog imena, lozinke ili PIN kodova u slučaju mobilnih aplikacija.
Njih bi trebalo čuvati na sigurnom mjestu, i nikako ne koristiti za druge servise na internetu koji su dostupni hakerima i kriminalcima.
“Lozinku bi trebalo koristiti isključivo za taj nalog”, dodao je Jovanović ističući da je Rajfajzen, recimo, kod mobilnog bankarstva uveo inovativni sistem zaštite, baziran na tehnologiji s jednokratnom lozinkom koja važi samo u tom trenutku. To je način zaštite koji je jako teško zloupotrijebiti”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, ta banka se nije do sada suočavala sa pokušajima prevara u digitalnoj sferi, što ne znači, primjetio je, da one ne postoje.
Jovanović je naglasio da je skoro 90 odsto transakcija pravnih lica u Rajfajzen banci već u nekoj formi elektronskog oblika. Kod građana, za koje su digitalne usluge besplatne, iako se beilježi rast broja korisnika digitalnih kanala, još postoji određena kategorija, mahom starijih klijenata koji nisu otvoreni prema internetu ili mobilnim aplikacijama.
“Kod mlađih je veća otvorenost, a oni su i zainteresovani za nove tehnologije. Neki su čak svjesni i pojedinih ograničenja u pristupu i željeli bi da se ona sklone”, rekao je Jovanović.
U posljednjih nekoliko godina, dodaje on, postoji značajan trend prelaska klijenata na elektronsko i mobilno bankarstvo, a samo Rajfajzen je od početka godine dobio 50.000 novih korisnika mobilnog bankarstva.
Danas se najviše, kada je riječ o online ili mobilnim uslugama, rekao je Jovanović, koristi plaćanje računa, obavljanje menjačkih poslova, upit stanja po računima, prisutnija je upotreba pametnih bankomata gdje građani mogu da uplaćuju i podižu novac ne koristeći filijale i osoblje u filijalama.
“Ti servisi omogućuju da ste u konstantnom kontaktu sa bankom, a da ne provodite vreme u ekspoziturama”, rekao je on.
Upitan gdje je bankarski sektor u Srbiji u odnosu na EU kad je riječ o digitalizaciji usluga, odgovara da je ponuda na evropskom nivou, banke u taj segment poslovanja konstantno investiraju, ali je neophodno u nekim djelovima uskladiti regulativu.
“Ima pomaka u regulatornom okviru u smjeru podržavanja razvoja digitalnog bankarstva, ali nam i dalje manjkaju propisi i nismo usklađani u domenu digitalnog potpisivanja i identifikacije klijenata”, rekao je Jovanović.
U EU je, kako je rekao, masovnija upotreba digitalnog potpisa, a kod nas je ona limitirana na mali broj korisnika. Tanjug