Još ima neosnovanih povećanja kamata

BANJALUKA, Banke sa inostranim kapitalom u Republici Srpskoj /RS/ još neosnovano povećavaju kamatne stope na kredite građana, a zbog nedostataka postojeće zakonske regulative, Inspektorat i Agencija za bankarstvo nemaju uspjeha u kontroli njihovog rada, izjavio je izvršni direktor Udruženja potrošača “Plava sfera” Danijel Malić.

Malić je rekao da banke u ugovorima sa definisanom kamatnom stopom sada dodaju naknade za administrativne troškove koje dovode do povećanja kamatne stope, jer koriste pravnu nestručnost potrošača, koji se ne upoznaju sa sadržajem takvih ugovora.

“Iako nismo imali prigovora da banke nisu dale klijentima da se upoznaju sa ugovorom prije njegovog zaključenja, potrošači su u takvoj situaciji da su primorani da uzmu kredit, a banke koriste njihovo neznanje da i administrativni troškovi uvećavaju kamatu”, rekao je Malić Srni.

Prema njegovim riječima, definisana kamatna stopa od šest odsto na taj način dostigne i osam odsto.

“Imamo primjer stambenih kredita, na koje banke naplate dodatne troškove i od 500 KM. Činjenica je da jedan takav kredit ne košta samo onoliko koliko stoji na informativnom letku banke”, pojasnio je Malić.

On je dodao da Zakon o zaštiti potrošača nije dobro regulisao potrošački kredit i da to banke koriste, te da njihovi pravni timovi jako dobro znaju koje su manjkavosti zakona, zbog čega su državnim institucijama vezane ruke.

“Tačno je da zakonska regulativa ne propisuje obaveznu fiksnu kamatnu stopu, međutim, kada je riječ o ugovorima treba insistirati na pravu da svako ima uvid u ugovore i prije zaključenja i da od njega odustane u slučaju da je nepovoljan”, rekao je Malić.

Prema njegovom mišljenju, to se odnosi i na situaciju kada se kamatna stopa vezuje za određenu valutu, gdje se od banke mora insistirati da jasno definiše šta utiče na formiranje i rast kamatnih stopa, da se ne bi ponavljali problemi kada su kamate u pojedinim slučajevima vezivane za švajcarski franak, što je dovelo do njihovog povećavanja, jer su klijentima odbijani zahtjevi da se vezuju za evro.

“Banke su još jače od države i bojim se da će bez banaka sa domaćim kapitalom građanima RS i dalje biti ovako”, upozorio je Malić.

Direktorica Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac rekla je da su u pripremi izmjene i dopune Zakona o bankama, Zakona o mikrokreditnim organizacijama, te Zakona o lizing kompanijama koje će ići u pravcu sveobuhvatne zaštite korisnika finansijskih usluga.

“Novim zakonskim rješenjima biće jasno precizirano čak i vrijeme u kojem klijent može odustati od ugovora, baš zbog situacija u kojima banka ne predočava sadržaj ugovora prije zaključenja. Taj rok za odustajanje od ugovora bi trebalo da bude 30 dana”, rekla je Injac.

Ona je dodala da je ova zakonska regulativa u fazi prednacrta koji će biti upućen u široku javnu raspravu.