Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    Rastu tenzije na nastavku suđenja u predmetu “Korona ugovori”

    2. Juna 2025. — 15:45

    „Interlignum“ uzimao kredite, a zalagao imovinu „Nove Borje“

    2. Juna 2025. — 15:30

    „CPK“ i „Radis“ nezakonito diskvalifikovani sa tendera u Sarajevu

    2. Juna 2025. — 15:02

    Kazne za kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka do 40 miliona KM

    2. Juna 2025. — 14:30
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Profitabilnost solarnih elektrana pala na istorijski minimum

    27. Maja 2025. — 08:13

    ECB će u srijedu dodatno smanjiti kamatne stope

    1. Juna 2025. — 11:00

    Šta je digitalni evro i kada će biti uveden?

    31. Maja 2025. — 13:33

    Hamovićeva termoelektrana zaradila 38,7 miliona KM

    30. Maja 2025. — 15:16

    Selimović: Monetarna stabilnost i institucionalna otpornost – preduslovi za ekonomski razvoj

    30. Maja 2025. — 15:00

    „Eastcode“ povećao vlasništvo u „Veleprehrani“  

    30. Maja 2025. — 10:24

    „Atlantik“ novom milionskom emisijom obveznica vraća stari dug

    28. Maja 2025. — 13:26

    Promet akcijama “Veleprehrane” vrijedan 126.100 KM

    26. Maja 2025. — 14:23

    Oštar pad Vol Strita

    22. Maja 2025. — 11:03

    Još jedan proizvod se povlači iz dm prodavnica

    2. Juna 2025. — 13:44

    Čak 77 odsto Crnogoraca odjeću kupovalo preko interneta

    2. Juna 2025. — 10:17

    Inflacija u BiH od 3,4 odsto, cijene hrane drastično rastu

    1. Juna 2025. — 12:00

    Lidl širi mrežu po Crnoj Gori

    29. Maja 2025. — 16:09

    Građani Srpske od nedjelje mogu koristiti turističke vaučere

    30. Maja 2025. — 16:02

    Turistički vaučeri prilika za popunjavanje šuplje sezone

    27. Maja 2025. — 09:45

    Ljetna turistička sezona otvorena u Budvi

    26. Maja 2025. — 09:05

    Kazne za putnike za otkopčavanje pojasa

    19. Maja 2025. — 15:01

    Evropa se vraća nuklearnoj energiji

    2. Juna 2025. — 12:12

    Uvoz struje u BiH za godinu dana skočio čak 518,2 odsto

    2. Juna 2025. — 09:09

    Dodatnih 88 miliona evra za investicije u zelenoj tranziciji

    30. Maja 2025. — 13:58

    Kineska kompanija zainteresovana za drvnu industriju, građevinsku proizvodnju, te poljoprivredu

    30. Maja 2025. — 11:40
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Poznata modna kuća zatvara trgovine

    31. Maja 2025. — 09:04

    Amerika ukida novčića od jednog penija jer je proizvodnja preskupa

    23. Maja 2025. — 10:46

    Zbog niskog nataliteta tržište proizvoda za djecu u kolapsu

    14. Maja 2025. — 14:00

    Koliko ima i gdje se nalaze kompanije koje vrijede preko milijardu dolara?

    14. Maja 2025. — 08:17

    Potražnja za zlatom ne jenjava

    2. Juna 2025. — 08:00

    Tržišta podržala dolar uprkos carinskoj neizvjesnosti

    1. Juna 2025. — 15:15

    Povećava se starosna granica za penziju u čitavoj Evropi, evo koja zemlja predvodi

    1. Juna 2025. — 13:52

    Razotkriven poznati trgovinski lanac: Godinama varali kupce na istu foru

    1. Juna 2025. — 10:00
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Jim Yong Kim :Ulaganje u ljude ključ budućeg napretka

Jim Yong Kim :Ulaganje u ljude ključ budućeg napretka

Dragana EremijaDragana Eremija17. Maja 2018. — 08:30Nema komentara4 minute čitanja

Prije 1800. skoro svi ljudi na planeti su bili siromašni. Plemstvo i veleposjednici su činili manjinu, a bogatstvo je bilo vezano za zemlju – većina svjetskog bogatstva je bila u rukama onih koji su posjedovali zemlju. Skoro svi ostali su živjeli u siromaštvu. Tako je bukvalno izgledalo društvo tokom cjelokupne dotadašnje prošlosti čovječanstva.Jim Yong Kim za "Nezavisne": Ulaganje u ljude ključ budućeg napretka

Tokom cijele te prošlosti ogromna većina ljudi se rađala i umirala uglavnom u istim prilikama. Potom, počevši od ranih hiljaduosamstotih, industrijska revolucija i izum parne mašine su omogućili mašinsku proizvodnju i promijenili prirodu rada. Tehnologija je smanjila troškove kretanja robe, podstakla trgovinu i ekonomski rast, što je zauvijek izmijenilo svjetsku ekonomiju. Sveukupno, kvalitet života se značajno popravio samo za malobrojne, dok su preostali mnogobrojni izostavljeni iz blagodati napretka. Ti dispariteti, koji su se nastavili – a u nekim slučajevima i povećali – tokom prethodna dva stoljeća su doprinijeli shvatanju da su organizacije poput Grupacije Svjetske banke neophodne.

Sada prolazimo kroz sličan period raskola i preokreta, pa će ono što sada učinimo s ovom tehnološkom revolucijom oblikovati sljedeće poglavlje tekućeg projekta ljudskog napretka i ljudske solidarnosti.

Mnogi analitičari procjenjuju da će do 2025. osam milijardi ljudi imati pristup širokopojasnom internetu. Tehnologijom se svi povezuju, ali ona istovremeno uzrokuje slične poremećaje do kojih je došlo i tokom industrijske revolucije.

Niko ne zna zasigurno kako će izgledati radna mjesta budućnosti. Procjenjujemo da će inovacije i automatizacija tokom naredne decenije, globalno, ukinuti potrebu za pet do 12 procenata postojećih radnih mjesta. Međutim, očekuje se da će puno više radnih mjesta, umjesto njihovog nestanka, biti redefinirano u smislu zadataka koje obavljaju, kao i da će se pojaviti veliki broj novih radnih mjesta koja će zahtijevati potpuno drugačije vještine – kombinaciju tehnološkog znanja, vještina rješavanja problema i kritičkog razmišljanja, kao i istrajnost, saradnju i empatiju.

Svjedoci smo efekata inovacija širom svijeta. Mnoge tvornice konfekcije, u krajevima poput Bangladeša, koje su upošljavale stotine ljudi, postaju u potpunosti automatizirane. Proizvodnji konfekcije i tekstilnoj industriji trebaju desetine hiljada radnih mjesta, dok bi trebalo otvoriti stotine hiljada – a u nekim slučajevima i milione radnih mjesta – da bi se osigurao posao za rastući broj stanovnika.

Kako zemlje mogu odgovoriti na ovu vrstu preokreta i pripremiti se za ekonomiju budućnosti? Najsigurniji odgovor je da ulažu u svoje ljude. Nalazi pokazuju da su ulaganja u ljudska bića, naročito u njihovo zdravlje i obrazovanje, u mnogo većoj korelaciji sa ekonomskim rastom nego što se ikad mislilo.

Pogledajte samo ekonomski rast tokom prethodnih 25 godina. Ako uporedite gornjih i donjih 25 procenata zemalja po ostvarenom unapređenju svog ljudskog kapitala, tj. zemlje koje su najviše i najmanje unaprijedile svoj ljudski kapital – razlika je iznosila 1,4 procenta BDP-a svake godine tokom četvrt stoljeća.

Zemlje treba da izvrše ta ulaganja u ljudski kapital imajući na umu njihovu hitnost, s obzirom na to da se suočavamo s krizom ljudskog kapitala. Ona počinje zaostajanjem u razvoju. U svijetu 155 miliona djece zaostaje u razvoju kao posljedica hronične pothranjenosti, nedovoljne stimulacije i ostalih faktora. Kad djeca zaostaju u razvoju, ne dolazi do odgovarajućeg razvoja mozga i mala je vjerovatnoća da će to kasnije nadoknaditi. Možda su već predodređeni na neuspjeh i pad u siromaštvo i isključenost, mnogo prije njihovog 15. rođendana.

Oko 400 miliona ljudi širom svijeta nema pristup osnovnim uslugama; 100 miliona ljudi svake godine upada u siromaštvo zbog ogromnih zdravstvenih troškova; a samo jedna trećina siromašnih u svijetu je obuhvaćena socijalnom zaštitom.

Kako bogate, tako i siromašne zemlje treba da shvate da je ulaganje u ljude ulaganje u ekonomski rast. Kad ulažete u ljudska bića, polažete temelje za rast vaše ekonomije. Međutim, od vođa prečesto čujemo: “Prvo moramo ostvariti ekonomski rast pa ćemo onda ulagati u ljude”.

Da bismo pomogli zemljama da izvrše ta ulaganja od kritičnog značaja, pokrenuli smo Projekt ljudskog kapitala, rigorozno i detaljno mjerenje ljudskog kapitala u svakoj zemlji. Sljedeće jeseni ćemo objaviti rezultate indeksa u svrhu rangiranja zemalja po tome koliko ulažu u ljudski kapital naredne generacije. Mjerenje će dati informacije koje šefovi država i ministri finansija neće moći zanemariti.

U našem radu sa partnerima na prevazilaženju međusobno povezanih globalnih izazova klimatskih promjena, sukoba, gladi i pandemija, moramo pomoći zemljama da pripreme svoje stanovništvo za složeniju, digitalnu budućnost, koja dovodi do raskola. Najznačajnija ulaganja koja zemlje mogu izvršiti su ona na izgradnji ljudskog kapitala – da se pripreme za budućnost i da napišu sljedeće poglavlje u tekućem projektu ljudske solidarnosti.

Jim Yong Kim, predsjednik Grupacije Svjetske banke za kolumnu Nezavisnih novina

 

bogastvo drustvo jim yong kim svijet ulaganje vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakSlovenačka “Orhidelia” najbolji wellness
Sljedeći članak Namjenska industrija BiH sve jača: Izvoz oružja težak 193,8 miliona KM

Povezani članci

Capital teme 04 minute čitanja

Rastu tenzije na nastavku suđenja u predmetu “Korona ugovori”

NOVOSTI 01 minuta čitanja

U BiH više od 107.000 blokiranih računa

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Rastu tenzije na nastavku suđenja u predmetu “Korona ugovori”

2. Juna 2025. — 15:4504 minute čitanja

Burna rasprava trajala oko 45 minuta

„Interlignum“ uzimao kredite, a zalagao imovinu „Nove Borje“

2. Juna 2025. — 15:30

„CPK“ i „Radis“ nezakonito diskvalifikovani sa tendera u Sarajevu

2. Juna 2025. — 15:02

Kazne za kršenje Zakona o zaštiti ličnih podataka do 40 miliona KM

2. Juna 2025. — 14:30

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti