NJUJORK – Prevare sa kriptovalutama su u porastu širom svijeta. Međunarodna istraga otkriva da je najmanje 25 milijardi evra ilegalnih sredstava oprano putem kripto mjenjačnica samo u posljednje dvije godine.
Sve je počelo jednim online oglasom. Felix Wandraschek pronašao je ponudu za navodno unosnu investicionu priliku. Ostavio je svoje podatke i već sljedećeg dana, kako je ispričao svom advokatu, primio telefonski poziv. Čovjek s druge strane žice zvučao je pouzdano.
Nakon toga, Wandraschek je uložio oko dvadeset miliona eura i gotovo sav taj novac – izgubio. Ekstreman slučaj koji je, prema informacijama koje su dobili njemački javni servisi WDR i NDR te list SZ i Profil, sada dio velike austrijske istrage koju vodi Javno tužilaštvo za privredu i korupciju u Beču.
Wandraschekov advokat Roman Taudes ne gaji veliku nadu da će njegov klijent ikada dobiti sav svoj novac nazad.
Čini se da je ovaj slučaj primjer za čitav niz navodnih kriminalnih aktivnosti u kojima kriptovalute igraju sve značajniju ulogu na međunarodnom nivou.
Süddeutsche Zeitung, NDR i WDR, zajedno sa Međunarodnim konzorcijumom istraživačkih novinara (ICIJ) i više od 30 drugih međunarodnih partnera, razgovarali su sa desetinama žrtava kripto-prevara. Novinari projekta „The Coin Laundry” prikupili su na stotine adresa tzv. digitalnih novčanika (wallet).
Analizirane desetine hiljada transakcija
Koristeći ove digitalne račune analizirali su desetine hiljada transakcija kojima sredstva mogu biti usmjerena u džepove kriminalaca. Ovo istraživanje, u kombinaciji s podacima iz kripto-baze Chainalysis, otkrilo je da je u posljednje dvije godine najmanje 25 milijardi eura ilegalnih sredstava uloženo preko kripto-berzi.
Slučaj Wandraschek jasno ilustruje kako navodni prevaranti djeluju. Prema dokumentima koje su na uvid dobili WDR, NDR, SZ i Profil, Wandraschekova početna ulaganja iznosila su nekoliko stotina ili hiljada ev
ra. No ta su ulaganja brzo rasla. Otvoreni su računi na berzama kriptovaluta na koje je on polagao prave eure, koji su zatim mijenjani u kriptovalute.
Prema riječima njegovog advokata Romana Taudesa, osumnjičeni prevarant se predstavljao kao zaposleni navodne berze kriptovaluta. Wandraschek je tamo pratio uplate i navodni rast vrijednosti – ali platforma za trgovanje očigledno nije postojala. Prema dosadašnjim saznanjima, stranica je bila lažna. Uloženi novac je potom prebačen i zamijenjen u razne kriptovalute. Do trenutka kada je Wandraschek postao sumnjičav, njegovi gubici navodno su dostigli oko 20 miliona evra. Počinioci još nijesu pronađeni.
Lak plijen za kriminalce
Kripto-kriminalci očigledno imaju lak posao. Međunarodne istrage pokazuju da su razne berze kriptovaluta širom svijeta više puta dopuštale sumnjive transakcije. To proizlazi i iz razgovora s njemačkim organima gonjenja. U nekoliko istraženih slučajeva računi na berzama kriptovaluta očigledno su blokirani tek sa zakašnjenjem.
Za neke od berzi tvrdi se da su samo djelimično sarađivale s istražiteljima. Da stvar bude gora, kripto-imovina često nije obuhvaćena evropskim ili američkim finansijskim propisima jer su berze registrovane u drugim državama.
Felix Wandraschek nije žalio truda u potrazi za svojim novcem. No navodno je samo nekoliko kripto-mjenjačnica bilo spremno dati informacije. Binance, daleko najveća svjetska mjenjačnica kriptovaluta, austrijskim istražiteljima je pružila informacije o 63 računa koji su navodno povezani s prevarom. Od njih je trag vodio do skoro 2.000 drugih računa na koje su očigledno distribuirani dijelovi Wandraschekovog novca. To je ogromna mreža koja se mogla automatski analizirati.
Sumnjivi lažni računi
Bernhard Haslhofer, koji vodi istraživačku grupu za digitalne valute u Complexity Science Hubu u Beču i ujedno je privatni savjetnik advokata Taudesa i njegovog klijenta, analizirao je Binance-račune u Wandraschekovom slučaju.
WDR, NDR i SZ dobili su na uvid tu analizu. Ona identifikuje sumnjive lažne račune. Profili navodnih vlasnika računa često se ne podudaraju s ogromnim iznosima koje oni navodno posjeduju.
Prema analizi, sva kripto-imovina položena na te račune odmah je zamijenjena za drugu kriptovalutu, povučena i prenesena dalje. To stvara obrazac uplata i isplata koji policiji otežava identifikaciju počinilaca.
Kripto-berza Binance odbila je komentarisati 63 računa uključena u slučaj Wandraschek kada su je kontaktirali WDR, NDR i SZ. No Binance je naglasio da se pridržava „najviših sigurnosnih standarda” i kontinuirano prati „visokorizične aktivnosti, transakcije i račune” kako bi „umanjila rizike i identifikovala sumnjive aktere u kripto-ekosistemu”. Kompanija je izjavila da blisko sarađuje s istražnim organima širom svijeta. Inače, Binance nije jedina berza preko koje su išle transakcije u Wandraschekovom slučaju. Trag je odatle vodio do mnogih drugih berzi kriptovaluta.
Nije samo prevara
Istražitelji primjećuju u kripto-svijetu sve više kriminalnih djela koja prevazilaze navodne prevare. Uz mnoge legitimne poslove, kripto-svijet je očigledno postao svojevrsni magnet za ilegalno stečen novac. To je mjesto gdje karteli mogu prati novac zarađen od droge koristeći kripto-imovinu i gdje se mogu obavljati plaćanja povezana s trgovinom ljudima, dječjom pornografijom ili ucjenama.
A to je ujedno i mjesto gdje se, prema jednom medijskom izvještaju CNN-a, očigledno prilično lako može finansirati i terorizam. U izvještaju se navodi da je palestinska teroristička organizacija Hamas u YouTube video-zapisima objavljivala adrese digitalnih novčanika, omogućavajući svojim pristalicama slanje bitkoina za kupovinu oružja za rat protiv Izraela. Barem tako se tvrdi u CNN-ovom izvještaju. „
“Globalni kriminal sada koristi kriptovalute gdje god može“, kaže jedan njemački istražitelj koji analizira takve slučajeve širom svijeta.
Na kraju lanca, kriptovalute se ponovo pretvaraju u eure, dolare ili druge valute – za što su često potrebne banke.
„Počinioci se moraju u nekom trenutku ponovo pojaviti u javnosti ako žele zamijeniti kriptovalute za pravi novac“, kaže Jana Ringwald iz Centralnog ureda za borbu protiv internet i kompjuterskog kriminala (ZIT) pri Državnom tužilaštvu u Frankfurtu. „I tu imamo prostora za napad.“
ZIT postoji od 2010. i blisko sarađuje sa stručnjacima iz njima bliskog Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) u Visbadenu. BKA ima sopstveni odjel za kibernetički kriminal. Od 2017. zaplijenili su ukupno oko 245 miliona eura od zločina povezanih s kriptovalutama.
Slaba regulacija u mnogim zemljama
Izvan EU-a još postoji mnogo zemalja koje još nijesu implementirale potrebne mehanizme nadzora. Oni koji peru novac iskorištavaju te slabosti u sistemu i radije obavljaju operacije tamo gdje regulacija nije tako stroga kao u EU-u. „Danas vidimo da čak i profesionalci u pranju novca, koji takođe blisko sarađuju sa strukturama organizovanog kriminala, koriste prilike koje nudi ranjivost kripto-sektora za pranje prihoda iz raznih ilegalnih aktivnosti“, kaže Thelesklaf.
Žrtve kripto-prevara često imaju male šanse da dobiju svoj novac nazad. I Felix Wandraschek je očigledno do sada imao malo uspjeha. Samo jedna kripto-mjenjačnica sa sjedištem u Luksemburgu smatrala je neke transfere povezane s njegovim slučajem sumnjivima, zbog čega su zamrznuli sredstva u walletu. Tako mu je barem vraćeno 150.000 evra.