BEOGRAD, Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić je izjavio da očekuje da u 2010. godini inflacija nastavi da pada, da se očuva finansijska stabilnost, oporavi izvoz domaće privrede, produži aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i popravi kreditni rejtnig zemlje.
“NBS će, ako se bude dosljedno sprovodila dogovorena ekonomska politika, nastaviti sa relaksacijom monetarne politike”, najavio je Jelašić na konferenciji za novinare.
On je istakao da će izazovi monetarne politike u narednoj godini biti tradicionalno viša inflatorna očekivanja od ciljanog rasta cijena, izmene “Bečke inicijative” koja se odnosi na kreditnu aktivnost banaka čiji su osnivači iz inostranstva, zatim promjene cijena osnovnih proizvoda, pogotovo nafte i hrane.
Monetarni odbor NBS je smanjio referentnu kamatnu stopu sa 10 odsto na 9,5 odsto jer je, kako je objasnio Jelašić, inflacija u četvtom tromjesečju bila niža od očekivane i u prvom tromjesečju 2010. godine se očekuje da rast cijena bude ispod donje granice ciljanog raspona od šest odsto, sa odstupanjem plus ili minus dva odsto, a uz to je i uspješno okončana druga revizuja kreditnog aranžmana sa MMF-om.
Guverner je istakao da će 2009. godine ukupna inflacija biti sedam odsto, a ciljani raspon je bio osam odsto, sa odstupanjem od dva odsto. Cijene koje su pod kontrolom države, kako je dodao, povećane su 15,5 odsto.
Inflacija u narednoj, kao i u 2011. godini, prema ocjeni Jelašić, ne bi trebalo da predstavlja veći problem ukoliko se ne bude menjala postojeća ekonomska politika. U suprotnom, kako je upozorio, monetarna politika će morati da se prilagođava ekonomskoj politici.
Centralna banka je, kako je rekao guverner, ove godine bila uspješna i u očuvanju finansijske stabilnosti, a efekti svjetske ekonomske krize na Srbiju su bili slabiji od očekivanja jer je bila obezbjeđena devizna likvidnost, odnosno visoke devizne rezerve, kurs je bio flesibilan, a NBS i Vlada su koordinisali mjere kojima su ublažavane posljedice krize.
Devizne rezerve NBS, sa današnjim povlačenjem 350 miliona evra druge tranše kredita od MMF-a, iznose 10,5 milijardi evra, što je, prema riječima Jelašića, garancija da će centralna banka i nadalje intervencijam na deviznom tržištu čuvati stabilnost domaće valute.
Prosječan devizni kurs u 2009. godini kretao se približno 94 dinara za jedan evro, odnosno domaća valuta je oslabila za oko šest odsto u odnosu na kraj 2008. godine. Procjene finansijskog sektora su, kako je rekao Jelašić, da će evro na kraju 2010. godine vredeti 100,4 dinara, što znaci da će domaća valuta oslabiti za 4,3 odsto.
“U 2010. godini se očekuje priliv od stranih direktnih investicija u iznosu od 1,3 milijarde evra”, rekao je Jelašić i naveo da su za 11 mjeseci ove godine invrsticije iz inostranstva bile u iznosu od 1,1 milijarda dinara, a da se bankarski sektor preko granice zadužio za oko 650 miliona evra, a preduzeća su svoj dug u inostranstu smanjila za oko 710 miliona evra.