MOSKVA, Ruski ministar finansija Aleksej Kudrin izjavio je juče da će njegova zemlja počev od 2010. godine na svjetskom tržištu kapitala godišnje pozajmljivati oko deset milijardi dolara.
Kudrin je potvrdio da zaduženost ruske privrede prema bankarskim organizacijama raste, ali da Vlada neće predložiti stvaranje specijalne banke za otkup takozvanih toksičnih hartija od vrijednosti po uzoru na SAD i neke evropske zemlje.
Ruski ekonomisti ocjenjuju da će nove pozajmice svježeg novca na međunarodnom tržištu Rusiju skupo koštati, imajući u vidu tekuću globalnu kreditnu krizu i nedostatak kapitala u svijetu.
“Jedino što bi Rusiju moglo da izbavi od potrebe da već od iduće godine pozajmljuje u inostranstvu milijarde dolara da bi održala unutrašnju makroekonomsku stabilnost je rast cijena nafte, na oko 70 do 80 dolara po barelu”, smatra ruski vicepremijer Igor Sečin.
Ekspert za energetiku Mihail Krutihin tvrdi da je mišljenje Sečina, koji je u ruskoj vladi odgovoran za energetski kompleks, o neophodnom nivou svjetskih cijena nafte da bi se postigla stabilnost domaće privrede čista propaganda ili neprofesionalizam. Krutihin tvrdi da domaćim izvoznicima nafte, pri cijeni tog energenta od 50 dolara po barelu, poslije plaćanja svih predviđenih dažbina, ostaje nešto više od 20 dolara po barelu, dok se taj ostatak, u slučaju poskupljenja naftnog barela na 70 dolara, uvećava na svega 23,5 dolara.
“Tvrdnja da će naftne kompanije odjednom, zbog visokih cijena nafte u svijetu imati neka ogromna sredstva za istraživačke radove i ulaganja u novu proizvodnju je apsolutna besmislica”, ocijenio je Krutihin.
On ističe da bi se u tom slučaju jedino osjetno uvećala sredstva ruskog budžeta, što je veoma bitno, ako se ima u vidu da su ove godine budžetski rashodi u Rusiji, prvi put nakon osam godina, veći od prihoda.
Ruski Vladini funkcioneri su krajem prošle godine tvrdili da bi prosječna cijena barela nafte od 90 dolara garantovala pokrivanje svih budžetskih troškova u ovoj godini. Barel nafte je, međutim, u februaru pojeftinio na svega 33 dolara, ali je cijena osnovne energetske sirovine krajem prošle sedmice, u jednom trenutku, premašila nivo od 70 dolara po barelu, da bi nakon toga pala za oko jedan i po do dva procenta.
Slijedi veliki rast cijene nafte
Cijena sirove nafte će naglo porasti ukoliko ne bude novih ulaganja u taj sektor, a poskupljenje se već sprema, izjavio je juče izvršni direktor holandsko-britanskog energetskog giganta “Royal Dutch Shella” Jerun van der Ver.
On je na Azijskoj konferenciji o nafti i gasu, koja se održava u Kuala Lumpuru, istakao da globalnoj energetskoj industriji prijete ozbiljni izazovi i da su svijetu potrebni nekonvencionalni izvori energije za pokrivanje rastuće tražnje.
“Pojeftinjenje nafte sa rekordnih 147,27 dolara za barel iz jula 2008. na samo 32 dolara u decembru prošle godine navelo je investitore da odlože ili obustave rad na novim energetskim projektima, što će dovesti do smanjenog snabdijevanja i rasta cijena kad globalna privreda počne da se oporavlja. Privreda će se oporaviti, tražnja će porasti, a preveliki kapaciteti snabdijevanja će nestati. Proizvodnja nafte i gasa neće biti u stanju da pokrije dodatnu tražnju”, ocijenio je Van der Ver.
Jeftina nafta tjera Rusiju na velike pozajmice novca
