NJUJORK, U svijetu globalne ekonomske mreže, koja drži na dlanu protok novca, od računa koji dobijate u prodavnicama, pa do milionskih transakcija, 2009. godine pojavila se sasvim nova valuta, koja iskače iz ustaljene mreže i svojom sve većom popularnošću gradi sopstveni sistem.
Kako je bitkoin digitalna valuta, fizički u rukama novac nikada nećete držati. Koliko god činjenica da novac imate, a ne vidite ga, uliva nesigurnost, prednost bitkoina predstavlja nezavisnost od institucija koje kontrolišu svjetsku makroekonomiju, piše sajt Foresighter.
Konvencionalni sistem garancija vrijednosti i bezbjednost valuta koji danas pružaju centralne banke, biva zamjenjena kriptografijom, zbog čega se sve digitalne valute, pa i bitkoin nazivaju – kriptovalutama.
Pored izvjesnog broja drugih svojstava, stepen centralizacije predstavlja jednu ekstremnu formu koja doprinosi diferenciranosti bitkoina od ostalih valuta, a to je činjenica da ne postoji nikakav institucionalni sistem upravljanja bitkoinom, što ovu kriptovalutu stavlja na mjesto savršeno decentralizovanog sistema, gdje ne postoji pojedinac, grupa niti organ koji može direktno uticati na njenu vrijednost.
Prvobitna namjena ove valute bila je olakšati protok novca bez provizije, što je bitkoin vremenom pokazao svojom funkcijom, prožimajući ovu karakteristiku štednje do multinacionalnih kompanija i međunarodnih transfera.
Uzimajuću u obzir visoke provizije koje zaračunavaju korespodentne banke u dugom lancu plaćanja, i poredeći ih sa besplatnim transakcijama pomoću blokčejn tehnologije, jasno je da će se sa povećanjem svijesti o bitkoinu neminovno povećati i obim njegovog korišćenja za ove vrste plaćanja.
Pitanje je dana kada će i multinacionalne kompanije i banke same početi da insistiraju na njegovom korišćenju i tako uštede ogromne količine novca koje danas izdvajaju na troškove transfera, a procenat bezgotovinskih transakcija iz godine u godinu raste i hipotetički govoreći, ima tendenciju dostizanja nivoa od 30 odsto u narednih 10 godina.
Upravo je to plodno tle da jedna sasvim nova platforma koja je demonstrirala novi red korišćenja valute, postane sigurnije mjesto za “komunikaciju novcem“ nego što smo ikad mislili da je to moguće.
Korisnici prave, razmjenjuju i sami kreiraju vrijednost valute koja vremenom varira na bitkoin berzi. Put od nulte vrijednosti koju je imao na osnivanju do današnjih skoro 3.000 dameričkih dolara, zaista je impozantan.
Vjerovatno ni prvobitna zamisao i vizija njegovog tvorca koji se javnosti predstavio pod pseudonimom Satoši Nakamoto, nije išla u pravcu ostvarenja ovog nivoa popularnosti kroz relativno mali broj godina.
Naročito uzimajući u obzir da je čovjeku potreban određeni vremenski period da u svoj život i svakodnevicu implementira nešto novo, naročito kada to podrazumjeva materijalne investicije, mali dio populacije je spreman da rizikuje.
Treba uzeti u obzir da u svijetu preplavljenom informacijama i ponudama rješenja za sve probleme, bitkoin u svom ranom periodu, nije zauzimao mjesto koje mu je današnjom podjelom karata dodjeljeno.
Iako je za svega nekoliko godina postojanja pokazao izuzetne odlike i zavidan nivo stabilnosti, bitkoin je dugo tražio mesto koje mu pripada u svjetskoj makroekonomiji.
U većini slučajeva, jednostavno ne možemo da odredimo kako će se jedna revolucionarna – kriptovaluta kretati, čak i kada znamo sve o njoj i njenim mogućim ishodima.
Zamka: Mnogo uspona i padova
Shodno tome, nije uvijek bilo dobro vrijeme za bitkoin u posljednjih nekoliko godina, pa je vrijednost ove valute imala mnogo uspona i padova koji su se merili stotinama procenata. Tako skok vrijednosti od 280 odsto u svega nekoliko mjeseci ove godine govori koliko je bitcoin osjetljiv na tržišne odnose ponude i tražnje.
Postoji priča koja na zanimljiv način oslikava pomenutu eskalaciju, a radi se o čovjeku koji je na Tviteru 2010. godine objavio zahtjev da će dati 10.000 bitkoina osobi koja mu donese dvije pice koje su te godine bile u vrijednosti gorepomenute sume kriptovalute i iznosile su 25 dolara. Samo tri godine kasnije, vrijednost te “dve pice” bila je 6 miliona, a danas iznosi preko 17 miliona dolara.
Gledajući gorepomenutu situaciju, često se mogu otkriti svojstva koja su veoma suprotstavljena onom što bismo intuitivno očekivali.
Bitkoin je imao svoje “bull and bear” trendove, jer je morao sam sebi da pravi put kroz svijet pun birokratije, administracije i bezbrojnih “neprijatelja” iz svijeta konvencionalnog biznisa i ekonomije, a vrijeme potvrđuje da je ipak mnogo otporniji na spoljne uticaje nego što se na početku mislilo.
Uprkos sporadičnim hakerskim napadima na dark web prostoru, gdje se trguje bitkoinom, i pada povjerenja korisnika, Bitkoin se uvijek vraćao, probijajući nove rekorde na tabelarnim prikazima njegove vrijednosti.
Među najupečatljivijim rezultatima fazne tranzicije, iako je prolazio kroz dosta iskušenja, je rast od sedam uzastopnih godina, što nije imala nijedna druga kripto ili fiat valuta. A sve kratkoročne gubitke, računajući i onaj s početka 2017. godine od 30 odsto, uspjevao je da nadokandi u svega nekoliko nedjelja.
Tako je disbalans koji je bio prisutan u kriznim situacijama kriptovalute tokom prvih godina njegovog faznog razvoja, za kratko vrijeme bitno anuliran uz postizanje zavidnog nivoa stabilnosti, kao vjetar u leđa trendovima adaptacije bitcoina u ekonomskoj mreži i prihvatanja od šireg kruga investitora.
Tokom prvih godina postojanja, kada bitkoin još nije uzletio u svojoj popularnosti i vrijednosti, veliki broj jedinica ove valute kreiran je na svakih sat vremena pa je bilo lakše prikupiti veći broj istih originarnim sistemom prizvodnje poznatijim kao – rudarenje.
Moćne procesorske jedinice, omogućavale su u početku da za kratko vrijeme, korisnik u svoj virtuelni novčanik sa unikatnim serijskim kodom, tzv. “volet” (wallet), pribavi na hiljade bitkoina. Danas je taj proces znatno usporen i neefikasan, pa je rudarenje sporo i gotovo neisplativo.
Tako prema statistici, na početku 2017. godine, bilo je 16.25 miliona kreiranih bitkoina koji su bili predmet učestvovanja u transakcijama, donacijama itd. od ukupnih 21 milion koliko je predviđeno da ih bude maksimalno, što predstavlja više od dvije trećine.
Na ovaj način, cijeli sistem poprima smisao rudnika, u kome korisnici imaju zadatak i potrebnu vještinu snalaženja pri “kopanju” novih bitkoina.
Prema ovoj logaritamskoj zamisli, svrha je zapravo postepeno povećanje broja bitkoina, dok ne postane šire prihvaćen i njegova cijena na berzi ne dostigne veći nivo, kao što se i desilo, a potom redukovanje broja novokreiranih i držanje balansa sa pojavom velikog broja učesnika u prometu.
Sa 120.000 korisnika koliko je imao u 2013. godini, bitkoin je narastao do 6.5 miliona u 2017. što je i dalje mali broj korisnika, prema procijeni analitičara. Pa analizirajući progresiju rasta vrijednosti, bitkoin bi trebalo da dosegne cifru od 400 miliona korisnika i vrijednosti od čak pola miliona američkih dolara do 2030. godine.
Kako kupiti bitkoin i učiniti ga bezbjednim?
Jedan od načina da kupite bitkoin je preko mjenjačnica kao što su Kraken ili SpectroCoin.
Kraken je najveća svjetska mjenjačnica bitkoina koja podržava valute poput kanadskog i američkog dolara, britanske funte i japanskog jena.
Preko pomenutih online mjenjačnica, dobijate priliku da postojeću svjetsku valutu kao što je dolar, zamjenite za bitkoin koji se skladišti u vašem virtuelnom novčaniku. Oflajn novčanik, poznatiji kao “cold storage”, predstavlja najsigurniji vid skladištenja novca koji je značajan u trenucima kada računar ili mreža pretrpi napade ili oštećenja.
Hardver novčanik je odlično sklonište u vidu malog uređaja napravljenog isključivo za omogućavanje visoke protekcije kod velike količine bitkoina. Bilo da je u pitanju onlajn ili oflajn kupovina, pomoću Kriptopej debitne kartice, ovakav vid rezervne kopije novčanika daje prednost bitkoinu, osiguravajući vaš novac u svakom trenutku.
Takođe, dostava je potpuno besplatna, provizija je minimalna i kartica je prihvaćena svuda gdje je moguća upotreba viza kartice.
Bitkoin se može prikupljati i putem donacija, a zamka u koju korisnik lako može da se uplete je nepovjerljivost.
Naime, ako neko zahtjeva da donirate određeni broj bitkoina, uz obećanje da ćete zauzvrat dobiti više, nije moguće obezbjediti garanciju da će se to zaista i realizovati.
U ovom slučaju, upravo anonimnost transakcija kao jedna od prednosti bitkoina predstavlja prepreku za ostvarenje sigurnosti u transakcijama ove vrste.
Svaka bitkoin adresa pri transakciji ostaje zapisana u dugačkoj listi podataka koja predstavlja jedan blok. Ovim procesom nizanja adresa, stvara se – blokčejn.
Bitkoin je inkorporirao anonimnost, bezbjednost i lakoću, praveći paradoks u odnosu na svoju složenost. Svoju ekstenziju sačinjenu iz višeslojnosti plasira na sve bolju poziciju u birokratskom svijetu, što doprinosi dominaciji kriptovalute u osnosu na ostale.
A da li će ovaj, još uvijek mlad način obavljanja transakcija zavladati svijetom, ostaje otvoreno pitanje o kome se na dnevnom nivou raspravlja. Foresighter
