SARAJEVO/BANJALUKA, Poslanici entitetskih parlamenata i parlamenta BiH traže od vlasti da objelodane pismo namjere koje je usaglašeno sa Međunarodnim monetarnim fondom i da javnost upoznaju sa detaljima tog dogovora, odnosno onim što su kao obavezu preuzeli kako bi od te međunarodne finansijske institucije dobili 550 miliona evra.
O zahtjevu poslanika iz FBiH već je razgovarano na sjednici Kolegija Predstavničkog doma parlamenta BiH, koji je zatražio od Vlade FBiH da u roku od 15 dana dostavi materijale u vezi sa sazivanjem posebne sjednice, a na kojoj bi se govorilo o novom aranžmanu.
Sličan zahtjev još prošle sedmice uputili su i pojedini poslanici NS RS, a o njemu će se odlučivati na prvoj sjednici Kolegija NS RS.
Ono što je zasad sigurno jeste da se na sjednici parlament BiH o aranžmanu sa MMF-om neće raspravljati, jer juče upućena inicijativa jednog od klubova poslanika koji su tražili raspravu o pismu namjere i aranžmanu nije prihvaćena.
“Smatramo da se ni na koji način ne radi o tajnom dokumentu i da mora biti dostupan”, rekao je Saša Magazinović, poslanik SDP BiH, dodajući da bi bilo dobro da se poslanici uvjere da u pismu piše da će Vlada FBiH završiti finansijsku i operativnu vrijednost “BH Telecoma” i HT Mostara i prodati svoje dionice u ovim preduzećima do kraja godine.
Sa stavom Magazinovića složili su se još jedino u DF-u, a Aleksandra Pandurević, šef Kluba poslanika SDS-a u parlamentu BiH, rekla je da bi podržala inicijativu da ne dolazi iz SDP-a, koji takvu informaciju nije tražio u prošlom sazivu Savjeta ministara BiH.
Inače, sadržina sve ijednog pisma namjere koje su bh. i entitetske vlasti do sada potpisivale u početku, odnosno prvih dana bila je pod velom tajne i tek nakon pritiska javnosti bila je objavljivana.
Što se tiče ovog posljednjeg pisma, koje u suštini još nije potpisano od strane svih učesnika, nezvanične informacije do kojih su “Nezavisne” došle u dobro obaviještenim krugovima govore da se u njemu nalaze stvari na koje se, kako nam je rečeno, “mogu obavezati samo očajnici”.
Privatizacija ili konsolidacija svih firmi (osim elektroprivrede kao strateške) na koje se troši novac iz budžeta, zatim jačanje supervizije banaka na nivou BiH, drastično rezanje javne potrošnje, moratorijumi na zapošljavanje u javnom sektoru, poništenje nekih ranije usvojenih zakona kao što je onaj o konverziji kredita, ali i pojeftinjenje rada, odnosno smanjenje nameta na rad, samo su neki od zahtjeva na čije ispunjenje su se obavezale vlasti u BiH.
Takođe nezvanične informacije govore i to da BiH neće biti u stanju da povuče sav novac koji joj je odobren jer neće biti spremnosti i volje da se sprovode obećane reforme.
Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, rekao je juče da ovaj dokument još nije bio na sjednici Savjeta ministara BiH te da se pismo trenutno usaglašava unutar Fiskalnog savjeta.
Komentarišući zahtjeve za održavanje posebne sjednice parlamenta BiH o kreditu sa MMF-om, Nikola Špirić, poslanik SNSD-a, rekao je da neki žele da se posvađamo i sa međunarodnim institucijama, dok je Pandurevićeva naglasila da su aranžmani sa MMF-om jedini međunarodni sporazumi koji se sklapaju bez verifikacije u parlamentu BiH.
Podsjećanja radi, na posljednjoj sjednici Fiskalnog savjeta BiH dogovoren je kreditni aranžman sa MMF-om u iznosu od 550 miliona evra. Nezavisne novine