SARAJEVO – Javni servisi u BiH nemaju mehanizme da naplate oko 17 miliona KM od RTV takse, koliko je procijenila nezavisna revizorska kuća DOO “InterCons” iz Zenice da nije naplaćeno u 2006. godini.
Drago Marić, koji je u to vrijeme bio generalni direktor Javnog RTV servisa BiH, kaže da je te godine naplaćeno 64,4 odsto takse, “što je znatan napredak u odnosu na period kada je ovaj servis osnovan”.
“Mi smo 2002. godine imali ukupnu naplativost RTV pretplate nešto više od 20 odsto. Tek prelaskom na naplatu preko telekom operatera koncem 2005. godine, odnosno plaćanjem takse uz telefonske račune, počela je bolja naplata, jer su ažurnije i evidencije korisnika”, kazao je Marić.
Ističe da prema evidenciji telekoma, u BiH ima 850.000 pretplatnika.
“Ovaj podatak od oko 17 miliona KM nenaplaćene RTV takse mogao bi se nazvati ‘teorijskim prihodom’. To je prihod od onih koji ne plaćaju RTV taksu, a krali bi jer je to porez i zakonska je obveza”, ističe Marić.
Revizori u izvještajima navode da se i nenaplećana, a fakturisana RTV taksa, računa kao prihod, ali se to ne radi.
“Jednostavno, ne možemo navesti nešto kao prihod što nije naplaćeno. Po tome bismo imali oko osam miliona dobiti, a dugujemo ljudima plate. To je teorijska dobit, a ne realna”, kaže Marić. Dodaje da zakon predviđa sankcije za one koji ne plaćaju RTV taksu, ali da je to sada neizvodljivo, jer javni servisi nemaju svoje službe koje to rade, nego se oslanjaju na telekome.
“Javna je tajna da u nekim mjestima službenici u poštama nude mogućnost da se plati račun za telefon, a da se ne plati RTV taksa. Na opomenama za neplaćen račun stoji samo iznos za usluge telekoma, a ne i taksu. Uz sve to, postoji i politička konotacija, pa i naplativost zavisi od dobre volje pretplatnika”, zaključio je Marić.
Marić: Ne možemo čekati zakone
Poslovanje Radio-televizije BiH (BHRT) u 2006. godini kontrolisali su državni revizori i nezavisna revizorska kuća, kao dio zakonske obaveze u poslovanju javnih servisa.
“Oba izvještaja upozoravaju na probleme koji proizilaze iz nepostojanja zakona, ili nepotpune implementacije zakona. Da sam 2002. godine čekao cijeli paket zakona, još bi BHT imala 25 minuta svog programa, a ne 19,5 sati. Ova TV ne bi postojala, kao što sad ne postoji korporacija u očekivanju zakona o javnom RTV servisu FBiH”, kaže Drago Marić i dodaje da se slaže s nalazima revizije, ali da je njihovo tumačenje često tendenciozno. Nezavisne