BANJALUKA, Kvalitet javnih finansija je nizak i nema dovoljno discipline u kontroli trošenja javnog novca, istaknuto je u izvještaju Evropske komisije o ekonomskom napretku BiH, koji se izdaje pri kraju svake godine.
“Ekonomijom dominira preglomazni i predimenzionirani javni sektor koji uz korupciju i komplikovane propise guši privatnu inicijativu. Ekonomski i fiskalni program 2014 – 2016. planira ekonomski oporavak kroz povećanje domaće potražnje, ali istovremeno nema ni riječi o reformama iza 2014. godine”, upozorava se uz napomenu da su potrebne investicije u javnom sektoru s ciljem generisanja rasta i angažovanja domaćih potencijala.
Dodali su da, iako je došlo do odeđenog ekonomskog oporavka i manjeg povećanja zarada, domaća potražnja ostala je niska izazivajući deflaciju, a glavni razlog je i dalje divovska nezaposlenost koja trenutno iznosi oko 27,5 odsto.
“Strukturalna rigidnost i dalje sprečava novo zapošljavanje, posebno među mladima, a potrebne su hitne mjere kojima će se smanjiti nameti na rad i zapošljavanje. Nema skoro nikakvog napretka u području obrazovanja, a reforma iz 2012. godine nije dala gotovo nikakve rezultate. Znatan broj nezaposlenih sa univerzitetskim diplomama sugeriše da postoje problemi u sistemu visokog obrazovanja”, istaknuto je u dokumentu.
Upozoravaju da je nezaposlenost među mladima između 15 i 24 godine od 60 odsto najgora među svim populacijskim kateogrijama.
“A uprkos tome, nema reformi radnog zakonodavstva, dok programi zapošljavanja koji postoje ne rješavaju problem nezaposlenosti mladih“, navedeno je.
Istaknuto je da nema značajnijeg napretka u pravnoj sigurnosti za investitore, a zakoni se teško implementiraju jer institucije često nemaju kapacitet da ih sprovode.
“Pravosuđe ne funkcioniše efikasno, a rješavanje poslovnih sporova je jako otežano. Da bi u BiH poslovni ugovor stupio na snagu, potrebno je da prođe 37 koraka i procedura, i to može uzeti u prosjeku 595 dana. Siva ekonomija izazvana lošom primjenom zakona i neadekvatna borba protiv korupcije glavne su prepreke za industrijski razvoj i dovode do značajnih rizika i povećanja troškova u cijeloj zemlji”, naveli su oni.
Dodali su i da postoji zabrinutost zbog sve većeg porasta loših kredita koji se otežano vraćaju, a oporavak ekonomije i dalje je krhak zbog majskih poplava, iako zemlja polako izlazi iz recesije. Nezavisne novine
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba