Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Ekskluzivno: Serdarov traži poništavanje ugovora o prenosu koncesije sa Comsara na RiTE Ugljevik

    10. Februara 2026. — 10:32

    Šef Dodikovog obezbjeđenja gradi 47 solarnih elektrana u Bijeljini

    7. Februara 2026. — 10:02

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Litvinjenko za CAPITAL: Aura kozmetika na tržištima 17 zemalja

    5. Februara 2026. — 19:01

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Integral traži poništenje ugovora od 1,4 milijarde evra u Rumuniji

    12. Februara 2026. — 13:07

    Više od trećine poslodavaca u Republici Srpskoj bez potrebne radne snage

    12. Februara 2026. — 12:28

    Smijenjen Milovan Krčo, novi direktor Miodrag Mišić

    12. Februara 2026. — 12:18

    Lopovi uništili opremu za kontrolu goriva u RiTE „Gacko“

    12. Februara 2026. — 10:50
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Balkan Solar Summit 2026: Energetska tranzicija u praksi

    10. Februara 2026. — 13:59

    Ostvaruje li MOL kupovinom NIS-a potpunu kontrolu nad tržištem nafte u BiH?

    10. Februara 2026. — 12:32

    Bajatović: Ugovor o ruskom gasu vjerovatno će biti produžen za još šest mjeseci

    10. Februara 2026. — 10:48

    Građani u bankama drže skoro 20 milijardi KM

    11. Februara 2026. — 08:03

    Za članstvo u SEPA neophodne izmjene zakona

    10. Februara 2026. — 15:54

    Vlada Srpske po Beču tražila kreditore za zaduženje od 500 miliona evra

    9. Februara 2026. — 15:18

    Promet na Banjalučkoj berzi preko 99.000 KM

    9. Februara 2026. — 15:15

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Hladni januar povećao potražnju za peletom, cijena ostaje 690 KM

    8. Februara 2026. — 15:30

    Cijene u Crnoj Gori rastu skoro duplo više nego u EU

    8. Februara 2026. — 10:40

    Globalne cijene hrane pale za 0,4 odsto u januaru

    7. Februara 2026. — 12:15

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Nijemci na ljetnjem odmoru trošili 130 evra dnevno

    8. Februara 2026. — 13:50

    Raskid s tradicijom u Saudijskoj Arabiji: Dodatno se olakšava prodaja alkohola strancima

    7. Februara 2026. — 15:20

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Gazprom pronašao nalazište nafte, najveće u posljednjih 30 godina

    12. Februara 2026. — 09:50

    Domaći farmeri na ivici

    12. Februara 2026. — 08:01

    Imovina „Koksare“ ide na doboš, stotine radnika na biro

    11. Februara 2026. — 16:27

    Sve slabiji otkup mlijeka u BiH, farme se zatvaraju

    11. Februara 2026. — 09:02
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Materijalna vrijednost zlatnih olimpijskih medalja 2.300 dolara

    8. Februara 2026. — 09:00

    Hrvatska pronašla rješenje za prazne stanove

    7. Februara 2026. — 13:00

    Kupcima bitcoina greškom poklonjeno 44 milijarde dolara

    7. Februara 2026. — 10:45

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Mašinovođe u Španiji u trodnevnom štrajku

    9. Februara 2026. — 09:41

    Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte

    9. Februara 2026. — 08:03

    „Filip Moris“ prognozira veći profit

    7. Februara 2026. — 09:03

    Bitkoin naglo pada, a posljedice se osjete

    6. Februara 2026. — 13:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Javni dug u BiH kontinuirano raste

Javni dug u BiH kontinuirano raste

capital.bacapital.ba5. Juna 2015. — 07:29Nema komentara3 minute čitanja

20150604175248_308628BANJALUKA, Javni dug u BiH, koji obuhvata ukupan spoljni i unutrašnji dug zemlje, bilježi kontinuiran rast, kazali su iz Centralne banke BiH (CB BiH).

Međutim, oni upozoravaju da je, iako ukupan javni dug u BiH kontinuirano raste i iznosi oko 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, realno očekivati dalji rast javne zaduženosti u narednom periodu. Taj rast se očekuje zbog pokrića eventualnih gubitaka prihoda po osnovu indirektnih poreza koji su glavni oblik finansiranja budžeta, ali i kako bi se omogućila rekonstrukcija poplavljenih i uništenih područja.

“BiH je umjereno zadužena zemlja, ali s obzirom na to da ne vrši emisiju državnih obveznica na međunarodnom tržištu kapitala, održivost rastućeg javnog duga predstavlja potencijalnu opasnost”, rekli su iz CB BiH.

Prema njihovim riječima, evidentno je da će BiH i u narednom periodu imati potrebu za spoljnim izvorima finansiranja, kako bi finansirala visok javni dug. Zbog svega navedenog, ističu da je veoma bitno održati stabilnost valute koju osigurava režim valutnog odbora, jer izlazak iz ovog sistema bi mogao značiti nekontrolisani rast inflacije spoljnog duga, a što bi imalo pogubne posljedice za bh. ekonomiju i njene građane.

Iz CB BiH su podsjetili da javni dug predstavlja ukupan dug jedne države, a čine ga ukupan spoljni dug izražen u stranoj valuti i unutrašnji dug izražen u domaćoj valuti. Međutim, zbog kompleksnog ustroja države, struktura javne zaduženosti BiH je specifična. Tako javni dug BiH čine spoljni dug (spoljni dug sektora generalne vlade BiH i direktno zaduživanje entiteta FBiH i RS u inostranstvu) i unutrašnji dug (zaduživanje entiteta emisijom vrijednosnih papira na domaćem tržištu kapitala, stara devizna štednja, ratna potraživanja).

“U strukturi javnog duga BiH, oko 72 odsto duga se odnosi na spoljni dug, dok preostalih 28 odsto otpada na unutrašnji dug”, navode iz CB BiH.

Inače, raspoloživi podaci dostavljeni iz CB BiH pokazuju da je spoljni dug sektora generalne vlade BiH prema ino-kreditorima na kraju 2014. godine iznosio 8,18 milijardi KM, što predstavlja kontinuirani rast zaduženja od 772,8 miliona KM ili 10,4 odsto na godišnjem nivou. Sredstva koja su povučena na osnovu stendbaj aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom su bila namijenjena za konsolidaciju budžeta, finansiranje tekuće potrošnje i ublažavanje posljedica katastrofalnih poplava koje su zadesile BiH tokom 2014. godine.

“Značajan iznos povučenih sredstava od međunarodnih finansijskih kreditora pod povoljnim uslovima uložen je u oblasti građevinskih radova na koridoru 5c i projekte rekonstrukcije regionalnih puteva u BiH, što će u krajnjoj instanci imati pozitivan efekat na rast ekonomije”, kazali su iz CB BiH. Sa druge strane, iz ove finansijske institucije ističu i da unutrašnji dug BiH takođe bilježi kontinuirani rast, najviše na osnovu zaduživanja entiteta na domaćem tržištu kapitala putem izdavanja vrijednosnih papira (trezorskih zapisa i obveznica). Kako navode, zaduživanjem na ovaj način uglavnom se vrši finansiranje tekućih potreba i finansiranje budžetskih deficita.

“Stabilna valuta i monetarna politika veoma su bitne za održivost javnog duga”, poručili su iz CB BiH. Kako su pojasnili, monetarna politika u BiH, koju sprovodi CB BiH, funkcioniše na principima valutnog odbora. To, kako kažu, podrazumijeva punu pokrivenost monetarne pasive deviznim rezervama, nema štampanja novca bez pokrića, a centralna banka nema funkciju “posljednjeg utočišta”. Jedini instrument monetarne politike koji stoji na raspolaganju CB BiH je obavezna rezerva, dok je kurs domaće valute fiksiran za evro kao “sidro valutu”.

Naime, oni navode da su dosadašnja iskustva pokazala da je ovaj model sprovođenja monetarne politike u BiH bio veoma uspješan.

“Pomoću ovog modela održana je makroekonomska stabilnost zemlje, finansijski sektor je stabilan, stvoreno je povjerenje javnosti u domaću valutu, a inflacija je održana na niskom nivou”, rekli su iz CB BiH. Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
centralna banka bih izdvajamo javni dug kreditori vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakU Grčkoj mogući prijevremeni izbori?
Sljedeći članak Veliki broj Grka za dogovor sa kreditorima

Povezani članci

Capital teme 02 minute čitanja

Integral traži poništenje ugovora od 1,4 milijarde evra u Rumuniji

Capital teme 03 minute čitanja

Više od trećine poslodavaca u Republici Srpskoj bez potrebne radne snage

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Integral traži poništenje ugovora od 1,4 milijarde evra u Rumuniji

12. Februara 2026. — 13:0702 minute čitanja

Kompanija Integral inženjering iz Laktaša zatražila je od Gradske uprave Kluž Napoka u Rumuniji da poništi ugovor

Više od trećine poslodavaca u Republici Srpskoj bez potrebne radne snage

12. Februara 2026. — 12:28

Smijenjen Milovan Krčo, novi direktor Miodrag Mišić

12. Februara 2026. — 12:18

Lopovi uništili opremu za kontrolu goriva u RiTE „Gacko“

12. Februara 2026. — 10:50

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.