SARAJEVO – Javne nabavke su rak-rana i predstavljaju leglo korupcije, a malverzacije u tim procesima koštale su BiH u posljednjih osam godina minimalno dvije milijarde maraka, koje su se na “zakonit” način prelile u džepove pojedinih javnih službenika ili privilegovanim privatnim firmama.
Upozoravaju na ovo iz banjalučkog Udruženja građana “Tender”, ističući da javne nabavke godinama unazad predstavljaju najveće društveno zlo, ne samo po ekonomsko i socijalno, već i po ukupno političko i moralno stanje društva.
– Političke elite shvatile su da oko pet milijardi maraka, koliko se u prosjeku godišnje troši u javnim nabavkama robe, usluga i radova, predstavlja neuporedivo najizdašniji izvor sredstava za mogućnost legalnog bogaćenja. Takav poduhvat u režiji najodgovornijih u državi omogućen je rupama koje postoje u aktuelnom Zakonu o javnim nabavkama, koji je u više navrata trpio određene korekcije, ali nikada ozbiljnije – istakli su iz ovog udruženja.
Prema riječima člana Predsjedništva “Tendera” Rajka Kecmana, ovaj zakon je doveo do toga da BiH postane jedna od najkorumpiranijih zemalja u svijetu.
– Nažalost, sve je krenulo još davne 2009. i nastavilo sve do danas. Tada je otpočeo sunovrat transparentnosti i rasta korupcije. Te godine izvršene su određene izmjene Zakona o javnim nabavkama i podignut novčani cenzus za konkurentske zahtjeve, čime je otvoren prostor za cijepanje većih javnih nabavki na manje netransparentne. Sve ovo je ohrabrilo pojedince u ugovornim organima da sprovode pregovaračke postupke bez objave obavještenja – kaže Kecman.
Kakve je katastrofalne rezultate u prvoj godini primjene donio pomenuti zakon najbolje svjedoče podaci da je ukupna vrijednost prometa u javnim nabavkama iznosila samo 1,46 milijardi (pet odsto BDP-a). “Samo”, jer je taj procenat par godina ranije iznosio 13,5 odsto, što govori o krajnjoj apsurdnosti, odnosno činjenici da većina netransparentnih postupaka svjesno nije ni prikazana u izvještajima.
– Zbog toga godinama tražimo da državni organi donesu novi zakon kojim bi se efikasno mogla zaštiti javna novčana sredstva građana. Određene izmjene su napravljene sredinom prošle godine, ali i dalje postoje mnogobrojne nelogičnosti. Ostao je prostor, odnosno mogućnost, ugovornom organu da uvijek kada poželi može da sprovede pregovarački postupak bez objave obavještenja, na način da će samo na portalu javnih nabavki objaviti informaciju o namjeri da će u narednom periodu sprovesti takvu nabavku, s tim da će zainteresovanima dostaviti tendersku dokumentaciju, što je krajnje apsurdno i besmisleno – smatra Kecman.
Jedno od takvih krajnje neprimjerenih i po javna sredstva štetnih rješenja, navodi on, jeste i uputstvo za izradu modela tenderske dokumentacije i ponuda. Ostavljena je mogućnost navođenja u ponudama neprirodno niskih cijena za pojedinu robu, koja se apsolutno ne može na tržištu cjenovno verifikovati i isključivo služe za manipulacije putem unaprijed uspostavljenog “dila” sa pojedincima u ugovornim organima.
– Za proteklih osam godina u džepove korumpiranih pojedinaca otišlo je više od dvije milijarde maraka – kaže Kecman.
Dodao je da su posljednje afere u bezi sa nabavkama respiratora, kiseonika, maski, zaštitnih odijela i druge robe od strane nadležnih organa dodatno ogolile čitav ovaj sistem te ukazale na to da je neophodno u što kraćem roku donijeti novi zakon i podzakonske akte, kojima bi bile onemogućene takve radnje.
Kada su u pitanju moguća rješenja, iz UG “Tender” su istakli da bi bilo neophodno više aktivirati tržišne inspekcije, koje bi u skladu sa svojim obavezama, a na osnovu podnesenih prijava od strane drugih ponuđača, provjeravale da li se ponuđene cijene mogu tržišno verifikovati kao prihvatljive.
Jedan od najbizarnijih slučajeva javnih nabavki bio je onaj od prije nekoliko godina, kada je jedna turistička agencija dobila posao da za potrebe Ministarstva bezbjednosti BiH obezbijedi avio-karte. Ugovor je sklopljen na dvije godine, a vrijednost posla bila je jedan fening. Bilo je to za rubriku vjerovali ili ne.
Prema riječima izvora “Glasa” pomenuti slučaj, ali i oni kada firme koje se bave kancelarijskim priborom prolaze na javnim nabavkama za hranu i piće, ili recimo higijenskih ili medicinskih roba, a “relevantni” konkurentni ne prolaze, vjerovatno najbolje ilustruju sve manjkavosti postojećeg zakona.
– Sve ovo ukazuje na to da postoji tajna veza između ugovarača posla i ponuđača, koja se najlakše napravi kroz tenderske uslove. Traže se određene specifikacije i standardi koji pogoduju samo određenim firmama. Dovoljno je otići na portal javnih nabavki i vidjeti u kojim slučajevima je bilo najviše žalbi na sprovedeni postupak. Tada će postati kristalno jasno i koji ugovorni organi vjerovatno najviše rade ispod žita. Mislim da je tokom prošle godine, u postupcima koje je sproveo Klinički centar iz Sarajeva, bilo uloženo više od 200 žalbi – istakao je izvor “Glasa”.
Upozorava i da postoji i jedan broj firmi koje svjesno ruše tendere, a kako bi reketirale ostale učesnike javnog poziva. Tim “rušiocima” tendera, kako je pojasnio, nije cilj da prođu i dobiju posao, već da ga u nedogled razvuku, da bi od onih koji su ozbiljno konkurisali, dobili novac da se povuku iz žalbenog postupka.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista Srpske SWOT Saša Grabovac slaže se da je neophodno razmotriti nova zakonska rješenja jer, kako je istakao, postalo je očigledno da postojeća imaju dosta manjkavosti.
– Svjedoci smo da su tokom godina akteri javnih nabavki pronašli mnogobrojne načine da zaobiđu sve one procedure koje su propisane. Dio razloga za loše stanje u oblasti javnih nabavki leži u nesavršenosti postojećih zakonskih rješenja, neusaglašenosti u djelovanju institucija koje su nadležne za adekvatno sprovođenje i kontrolu u ovoj oblasti, ali i nedostatku političke volje da se stane u kraj lošim praksama u ovoj oblasti. Izmjene zakona se dugo usaglašavaju, a usvojena rješenja odslikavaju, prije svega, kompromis političkih subjekata, a ne poboljšavaju stvarno stanje u sferi javnih nabavki – poručio je Grabovac.
Gramaža
Firma koja se bavi prodajom kancelarijskog pribora nedavno je dobila posao da čajem snabdijeva Službu za zajedničke poslove institucija BiH. Oni su prošli na ovom tenderu, jer je odbačena ponuda drugog preduzeća i to iz banalnog razloga – jer je njihovo pakovanje ugostiteljskog meda bilo od 15 grama, a ne 12 kako je “traženo”. Prema riječima Rajka Kecmana, postavljenje takvih ograničenja i gramažnih limita je nezakonito, a što onda i dovodi u pitanje čitav proces. Glas Srpske