BANJALUKA, Vlada Republike Srpske (RS) u Nacrtu zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti predložila je da radnik treba da bude osiguran na 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih osam, pa da bi u slučaju da ostane bez posla mogao dobijati naknadu Zavoda za zapošljavanje, što bi trebalo da smanji mogućnost zloupotreba poslodavaca i dodatno zaštiti radnike, smatra vršilac dužnosti direktora Zavoda Boško Tomić.
“Poslodavac radnika poslije osam mjeseci šalje na biro gdje tri mjeseca prima nadoknadu, a poslije opet radi osam mjeseci. Tako se može desiti da od cijelog radnog vijeka trećinu provede na teretu države umjesto poslodavca”, rekao je Tomić novinarima u Banjaluci nakon završne javne rasprave o ovom zakonskom nacrtu.
Prema njegovim riječima, od ukupno 1,5 miliona KM, koliko je avgustu izdvojeno za naknadu radnicima koji su ne svojom voljom ostali bez posla, 55 odsto srestava izdvojeno je za ove radnike.
“Smatram da će ovaj broj biti daleko manji ukoliko se bude išlo na Vladin prijedlog od 12 mjeseci, što će ostaviti dobar dio sredstava koja će se moći iskoristiti u aktivne mjere zapošljavanja novih lica”, dodao je Tomić.
On je istakao da se ne može egzistencijalno pitanje radnika riješiti naknadom sa Zavoda, bila ona 35 ili 40 odsto, te se zbog toga ne smije stimulisati dolazak na Zavod već zapošljavanje, jer od ukupnog prihoda Zavoda 86 odsto sredstava ide na novčanu naknadu, tako da ne ostane dovoljno sredstava za podsticaje u zapošljavanju.
Generalni sekretar Saveza sindikata RS Velka Odžaković rekla je da se primjedbe sindikata na ovaj nacrt najčešće odnose na vrijeme provedeno u osiguranju nakon kojeg se ostvaruje pravo na naknade po osnovu nezaposlenosti, jer je to do sada bio period od osam mjeseci, a Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti predviđa da to bude 12 mjeseci.
“Savez sindikata RS traži i da visina novčane naknade iznosi 40 odsto od prosječne stečene plate radnika, a ne 35 kao što stoji u Nacrtu. Postoje prijedlozi i da to bude najniža plata u RS”, dodala je Odžakovićeva.
Prema njenim riječima, sindikat je tražio da se sa evidencije nezaposlenih ne skinu lica koja rade kod poslodavca bez ugovora o radu, jer bi to bila dupla kazna za te radnike.
Ona je dodala da je Savez sindikta RS predložio da se iznađu mogućnosti da ovaj zakon bude osnov za formiranje jednog posebnog fonda u kojem bi se od uplate doprinosa poslodavaca i Vlade pribavljala sredstva za isplatu naknada u slučaju posebnih kriznih situacija.
Pomoćnik ministra rada i boračko-invalidske zaštite RS Čedo Kovačević rekao je svi članovi poljoprivrednig gazdinstva, prema zakonu, imaju pravo na penzijsko-invalisko osiguranje i sve druge vidove osiguranja ukoliko daju izjavu da se bave tom djelatnošću.
On je ponovio da Vladi RS nije cilj da sa evidencija nezaposlenih izbriše poljoprivrednike, jer bi to značilo prelijevanje problema iz jednog u drugi sektor.
Javne rasprave o Nacrtu zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti osim u Banjaluci održane su u Prijedoru, Trebinju, Palama, Bijeljini i Doboju.
Nacrt zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Narodna skupština RS usvojila je 16. jula i zadužila Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS da o njemu organizuje javne rasprave.