BEOGRAD, Menadžment u većini javnih preduzeća tvrdi da nema viška zaposlenih, već da postoji manjak, zbog čega rukovodstvo nema namjeru da racionalizuje poslovanje.
Izuzev Jata, gotovo sve velike državne firme odbile su svaku pomisao na to da imaju teškoće sa suvišnom radnom snagom, dok su u nacionalnom avioprevozniku problem priznali i odlučili da ga riješe izdvajanjem nekoliko sporednih djelatnosti iz matične firme.
Tako će svi radnici koji su višak, ostati u državnoj službi, ali ne u Jat ervejzu, već u nekoj od novih samostalnih firmi kojima će pripasti. U Jatu, koji trenutno broji oko 1.500 ljudi, 550 je nepotrebno, pa će deo njih moći da napusti kompaniju i uz stimulativne otpremnine od 300 evra po godini radnog staža. Rok za prijavljivanje je produžen do 20. novembra, ali interesovanje nije veliko i pored relativno visokog iznosa nadoknade.
S druge strane, nekoliko javnih preduzeća, i to prevashodno onih koja važe za najveća središta prekobrojne birokratije i neracionalnosti, uopšte nisu dostavila odgovor.
Tako ne znamo koliki je višak u Pošti u kojoj je zaposleno oko 15.000 ljudi, kao ni u Železnici, Srbijagasu ili Srbijašumama. Iz Elektroprivrede Srbije su poručili da trenutno prave sistematizaciju radnih mjesta i da će podaci o prekobrojnim radnicima biti poznati tek kada se taj posao završi.
Zanimljiv je i odgovor Voda Vojvodine, gde kažu da ne mogu samostalno da odluče o tome koliko im je potrebno radnika, pošto kao firma osnovana od strane AP Vojvodine, o tom pitanju mogu da odlučuju „isključivo na preporuku i u dogovoru sa pokrajinskom vlašću“.
U ovoj firmi čekaju na donošenje zakona o nadležnostima Vojvodine i statuta Vojvodine, kojima će biti definisan potreban broj radnika u pokrajinskim preduzećima.
Galenika i EMS bez viška zaposlenih
Među uspješnim državnim firmama ističu se Galenika i Telekom Srbije, od kojih nijedna nije javno preduzeće, već je reč o akcionarskim društvima u kojima, kako kažu, nema prekobrojnih.
„Galenika nema viška radnika. Mi zapošljavamo oko 2.600 ljudi, koji rade sa 100 odsto kapaciteta u tri smjene“, naglašavaju u zemunskoj fabrici lijekova, dok u Telekomu naročito podvlače činjenicu da troškovi zaposlenih čine 16,3 odsto ukupnih troškova njihovog preduzeća „što je prema komparativnim analizama i standardima veoma povoljan pokazatelj“.
U ovoj telekomunikacionoj kompaniji u kojoj 20 odsto vlasništva ima grčki OTE, napominju da u proteklih nekoliko godina sprovode program za stimulativne odlaske, kao i restriktivnu politiku zapošljavanja.
„Tako danas imamo 9.500 zaposlenih u odnosu na 13.500 od prije svega nekoliko godina. Na ovakvu politiku navode nas i obaveze prema bankama zarad otplate velike investicije u Republici Srpskoj odnosno Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ono što je izraženiji problem jeste neadekvatnost strukuture zaposlenih, što je posljedica tehnološkog razvoja i zakonskih ograničenja u smislu radno-pravne regulative“, ističu u Telekomu.
U javnom preduzeću Transnafta kratko su odgovorili da nemaju viška zaposlenih među svoja 94 radnika, a isto to tvrde i u Elektromreži Srbije, koja trenutno ima 1.336 zaposlenih, što je za 19 manje nego na kraju prošle godine. B92