BANJALUKA, BRISEL – EU i Japan potpisali su juče Sporazum o slobodnoj trgovini, kojim će biti kreirana najveća zona slobodne trgovine na svijetu.
S obzirom na to da je BiH u procesu pridruživanja EU i da ulazi u zonu slobodne trgovine s EU, novopotpisani sporazum odnosiće se i na BiH.
Sporazum su potpisali Donald Tusk, predsjednik Evropskog savjeta, Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, i Šinzo Abe, premijer Japana.
Na koji će se to način odraziti na BiH, još je pod znakom pitanja, s obzirom na to da se ne znaju detalji sporazuma, osim da treba da stupi na snagu na jesen naredne godine. Imajući u vidu da je BiH u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju prihvatila pravila i norme evropskog jedinstvenog tržišta, vrlo je izvjesno da će se i u BiH primijenjivati pravila koja budu dogovorena između dva ekonomska giganta.
Zoran Pavlović, banjalučki ekonomista, kaže da će se građani malih zemalja morati navikavati na činjenicu da se nakon dolaska Donalda Trampa na vlast u Americi ekonomski odnosi sve više zasnivaju na bilateralnoj bazi.
Kako će se novi sporazum primjenjivati u BiH, on kaže da će zavisiti od instrukcija Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja je zadužena za implementaciju carinskih politika u BiH.
Jedna od očiglednih posljedica stupanja na snagu takvog sporazuma u BiH bi, prema Pavlovićevom mišljenju, mogla biti da će japanske tojote biti jeftinije, jer se neće primjenjivati japanska carina, koja je sada na snazi.
“Međutim, kakav će japanski automobili tretman imati u BiH moraće se definisati u okviru SSP-a, a onda kako će UIO te mjere primjenjivati”, rekao je Pavlović.
Iako bi kupci mogli plaćati niže cijene na japansku tehničku robu, Pavlović kaže da je lično uzdržan kad je u pitanju ovaj sporazum.
“Lično sam protiv bescarinskog uvoza jer to znači da mi nikad nećemo imati svoju automobilsku industriju, a imali smo je u TAS-u”, rekao je Pavlović.
Ako pogledamo uticaje SSP-a na BiH od njegovog potpisivanja 2008. godine do danas, vidljivo je da su kupci u BiH jeftinije uvozili evropske automobile i drugu robu, međutim, država je, nominalno gledano, prema podacima UIO, izgubila 3,4 milijarde maraka na ime nenaplaćenih carina.
Ilustracije radi, u zadnjoj godini, kada je na robu iz EU plaćana puna carina, BiH je godišnje prikupljala gotovo 700 miliona maraka, a 2009, prve godine nakon što su počele primjene nižih carinskih stopa, na ime carina naplaćeno je 346 miliona maraka. Kada su 2013. godine carine na robu iz EU potpuno ukinute, prikupljeno je samo 216 miliona maraka. Podsjećanja radi, BiH ima određene kvote na osnovu kojih na ograničen broj proizvoda može primjenjivati carinske stope.
Treba naglasiti i to da cijene tih proizvoda, i pored ukidanja carina, uopšte nisu padale, kako su tada pričali nadležni, već su ostale manje-više na istom nivou i gotovo svi se slažu da BiH nije imala nikakve koristi od sprovođenja SSP-a.
Nakon stupanja na snagu sporazuma Japana i EU, on će obuhvatiti tržište od više od 600 miliona ljudi i bruto domaći proizvod ukupne vrijednosti od skoro 30.000 milijardi dolara.
Prema podacima UIO, prošle godine smo direktno iz Japana uvezli robu u vrijednosti od 14,5 miliona maraka, a u Japan izvezli robu u vrijednosti oko pola miliona maraka.
Iz Japana smo najviše uvozili automobile, a najviše smo izvezli odjeće i obuće. Osim toga, podaci UIO pokazuju u posebnom odjeljku i robu porijeklom iz Japana. Uvoz robe porijeklom iz te zemlje iznosio je 120 miliona maraka, na koju je naplaćeno 26,6 miliona dažbina. Nezavisne novine