BANJALUKA, “Jahorina osiguranje”, koje posluje u okviru “Viena Insurance Group”, svim svojim klijentima koji imaju polise sa zaključenim rizicima od poplava u najkraćem roku će isplatiti svu nastalu štetu i pored toga što ona premašuje stotinu miliona maraka, kaže Miroslav Miškić, prvi čovjek ovog osiguravajućeg društva, i dodaje da je neophodno da se promijeni svijest ljudi koji bi u većoj mjeri trebalo da osiguravaju svoju imovinu.
Kolika je šteta nastala u katastrofalnim poplavama koje su pogodile BiH i da li može biti problema u isplati štete?
MIŠKIĆ: Generalno gledano, ekonomska šteta je veoma velika, a osiguravajuća šteta je nesrazmjerno mala u odnosu na ukupnu štetu iz razloga što se malo ljudi osiguralo. Razlog za to je što naši ljudi ovdje, bilo kao fizička lica ili privreda, čak i kao država, nemaju naviku ili razvijenu svijest o potrebi postojanja zaključenoga rizika osiguranja od poplave i drugih katastrofalnih rizika koji mogu da pogode svako društvo. Konkretno, poplava je u većini razvijenih zemalja u domenu rizika nacionalna katastrofa. Poznato je da se nacionalna katastrofa proglašava kada je ukupna šteta veća od 25 miliona dolara, odnosno evra, a neke zemlje proglašavaju nacionalnu katastrofu kada je ukupan iznos štete veći od 0,6 odsto BDP-a. Ova šteta kod nas će biti daleko veća od ovih parametara i jedini pravi način zaštite je polisa osiguranja koja će dalje biti reosigurana kroz takozvani NATCAT (National catastrophe) ugovor reosiguranja, ali i kroz sve druge reosiguravajuće ugovore koji djeluju po obimu pokrića prije NATCAT ugovora, koje mi konkretno kao odgovorna i savjesna osiguravajuća kompanija imamo. “Jahorina osiguranje”, kao sastavni dio “Vienna Insurence Group”, naravno je uvelo sve te procedure, tako da mi, između ostalog, imamo izuzetno moćan ugovor NATCAT koji omogućava “Jahorini”, a posebno njenim klijentima, da u potpunosti i u veoma kratkom roku budu obeštećeni i za ovakve katastrofe, kao što je i ova poplava koja je pogodila BiH, naravno uz uslov da je nesporan pravni osnov za isplatu štete, a to znači da postoji validno osiguravajuće pokriće kroz dopunski rizik koji se zove “visoka voda i bujica” i koji se obično ugovara kao dopunski rizik.
Koliki je kapacitet NATCAT ugovora koji imate?
MIŠKIĆ: Kapacitet tog ugovora o kojem sam pričao je fantastičnih 850 miliona evra. To znači da mi imamo mogućnosti da toliko platimo štete po tom ugovoru. Mi naravno svih ovih godina za to plaćamo oko 100.000 KM godišnje prema stranim reosiguravačima, ali zato sad u ovom momentu “vučemo” od njih oko 100 miliona KM dosad prijavljene štete na teret “Jahorina osiguranja”. Mi ćemo to sa zadovoljstvom da platimo našim klijentima, i to uglavnom stranim novcem na koji imamo pravo po osnovu ispravne poslovne politike i ugovora koji su na snazi.
Koliko imate prijavljene štete?
MIŠKIĆ: Imaćemo oko 500 prijava o šteti kako iz privrednog sektora tako i od strane fizičkih lica i to u osiguranju kuća i stanova, a posebno u kasko osiguranju motornih vozila. Nažalost, poljoprivreda, koja je najviše stradala, vrlo malo se osigurava od poplave, gdje je to dopunski rizik i mi tu nećemo imati neke značajnije iznose vezane za štetu od poplava. Po iznosima je dominantna šteta u privrednom sektoru, jer su mnogi veći ili poznati sistemi u državi, koji su ujedno i naši klijenti, pretrpjeli štetu od poplava. Među njima su “Natron – Hayat” iz Maglaja, Fabrika cementa iz Lukavca, “Interlignum” iz Teslića, “Coca-Cola” BiH, “Termoklima”, “Celex”, “Austrotherm” i tako dalje. Mnogi od njih imaju milionske iznose štete koji će biti nadoknađeni. Tu je i nekoliko banaka koje su imale takođe štetu i mi ćemo biti u mogućnosti da sve to vrlo brzo riješimo.
Kako ste uspjeli da sve to procijenite u tako kratkom roku?
MIŠKIĆ: Zahvaljujući dobroj organizaciji, imali smo 37 naših ljudi na terenu koji su radili danonoćno, i oni su uspjeli da savladaju sav terenski posao. Ovom prilikom ja im zahvaljujem i u ime oštećenih na dobro urađenom poslu. Kao članica međunarodne grupe smo dobili pomoć i u ljudima, odnosno stručnjacima iz Istanbula, Bratislave i Beča, kako bismo mogli da procijenimo velike industrijske rizike. Sav posao na terenu je u principu gotov, izuzev u Šamcu. Mi smo kod najvećeg dijela štete kompletirali predmete i sa zadovoljstvom kažem da već treći dan plaćamo štetu, tako da je značajan dio štete kako po broju, tako i po iznosu već plaćen i to naši korisnici znaju. Za velike industrijske rizike koji se mjere milionima evra u postupku smo povlačenja sredstava od stranih reosiguravača te prebacivanja istih – u ovoj fazi kao avansa za štetu.
Koliki je značaj osiguranja za jednu zemlju?
MIŠKIĆ: Osnovna svrha osiguranja je da se u slučaju bilo kakve velike i nepredviđene štete obezbijedi privredna stabilnost i sigurnost jedne zemlje. Naš NATCAT ugovor je kapaciteta cca 1,7 milijardi KM, a oko 100 miliona će biti isplaćeno od tih sredstava. Za naše partnere, strane reosiguravače, dakle, to je vjerovatno simboličan iznos koji treba da plate. Ovakve katastrofe se dešavaju i u inostranstvu, a koliko se sjećam, nikad se nije sakupljala pomoć za neku zemlju iz zapadne Evrope. To je zato što se svi ljudi osiguraju, jer je to kod njih praktično standard. Nadam se da je došlo vrijeme da nakon dvije velike poplave 2010. i sad 2014. godine mi kao društvo počnemo razmišljati u tom pravcu. Zvaničnici koji vode zemlju su putem medija saopštili da je preliminarni iznos štete od poplave oko milijardu KM, možda i više. Kad bismo hipotetički postavili stvari, da je sve ovo što je poplavljeno bilo osigurano kod “Jahorina osiguranja”, mi bismo zahvaljujući ugovoru koji imamo, a to znači zahvaljujući kvalitetnoj disperziji rizika koju smo uradili za naše klijente da bi se oni, a i mi sa njima, osjećali sigurno, bili u stanju da sami platimo taj iznos štete, i onda nam kao državi ne bi trebale ni pomoći ni donatorske konferencije, niti solidarni porezi, i sve bi onda bilo mnogo brže, jednostavnije i drugačije. Naravno, ne želim da umanjim značaj tih preduzetih mjera, jer i mi kao kompanija učestvujemo u pružanju pomoći. Čak je najavljeno da će i iz sjedišta grupe u Beču biti upućena pomoć najugroženijim opštinama. Ipak, mi se moramo okrenuti racionalnom i savremenom načinu zaštite, kako privrednog sistema tako i lične imovine, a ja tvrdim da je jedini pravi način osiguranje, jer polisa nadoknađuje stvarnu štetu. Pomoć je uvijek dobrodošla, ali nikad ne znamo u kom iznosu će ona biti dodijeljena nekom od ugroženih i kad će stići. Trebalo bi u našim državnim organima donijeti nekakvu odluku da država ili preduzeća koja ona kontroliše, kao primjer ostalim građanima, ugovore rizike od poplave, a onda da se na nekakav način kaže: “Evo, gospodo građani, mi ćemo kao država obezbijediti podsticaje da se osigurate od poplave, a onda dalje izvolite sami, a ukoliko to ne uradite, nemojte nam dolaziti i tražiti namirenje štete.” Nemoguće je da država može svakih nekoliko godina nositi takve rizike i pokrivati ih, jer ako je to tako, ne znam zašto onda postoje osiguravajuća društva. Ja lično mislim da su i sad nakon svega ovoga što se desilo predstavnici osiguravajućih društava, prije svih iskusni i kvalitetni procjenitelji štete, mogli ili trebali biti angažovani na procjeni istih za potrebe države i oštećenih koji nisu imali adekvatno osiguravajuće pokriće, jer sam siguran da bi kao stručnjaci mogli dati puni doprinos u korektnom sagledavanju i snimanju konačnih iznosa sve štete koja se desila. Sve ovo iz razloga što je im je to osnovni i prevashodni posao.
Poljoprivreda
Kolika je važnost osiguranja u poljoprivredi?
MIŠKIĆ: Kad je riječ o poljoprivredi, ona je generalno, kako ja volim da kažem, “bogu dragom na izvol'te”, jer svake godine postoji neka šteta, samo što je nekad većih ili manjih razmjera. Jedne godine poplava, druge suša, treće oluja, četvrte grad, a nekad, nažalost, sve to zajedno. Definitivno je to rizik koji bi morao imati ugovoren dopunski rizik od poplave i sličnih opasnosti, jer u suprotnom to ulaganje u sjetvu ili proizvodnju je veoma upitno. Lično mislim da bi država morala imati značajnu aktivnost kako sa osiguravajućim društvima, tako i sa poljoprivrednicima da kroz beneficije ili podsticaje omogući da ljudi to osiguranje ugovore. Da se razumijemo, to nije jeftina usluga, ali isto tako nije ni šteta mala. “Jahorina osiguranje Vienna Insurance Group” je i na ovom polju adekvatan partner, jer imamo ugovoreno reosiguranje poljoprivrede sa američkom reosiguravajućom kompanijom.
Nezavisne novine
