BANJALUKA – Izvoz cvijeća i njegova proizvodnja u Bosni i Hercegovini daleko su manji od uvoza, te ga je tokom prošle godine u BiH uvezeno 2.000 puta više nego što je izvezeno.
U Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu da kada je u pitanju uvoz rezanog cvijeća i cvjetnih pupoljka, vrsta prikladnih za bukete ili za ukras, te svježeg, osušenog, bojenog, bijeljenog, impreginisanog ili drugačije pripremljenog cvijeća, uvezeno 933.030,64 kilograma u vrijednosti od 5.966.404,75 KM.
“Kada je u pitanju izvoz u ovoj kategoriji, tokom prošle godine iz BiH izvezeno je samo u Hrvatsku ukupno 473 kilograma u vrijednosti 2.228,79 KM”, kažu u UIO.
Najviše cvijeća u BiH ubjedljivo pristiže iz Nizozemske, iz koje je tokom prošle godine u BiH stiglo 671.549,80 kilograma u vrijednosti 3.690.549,23 KM.
Kako kažu u UIO BiH, nakon Nizozemske najveći uvoznik u BiH je Ekvador, međutim daleko manje, 99.993,08 kilograma u vrijednosti 1.196.487,38 KM.
Odmah iza Ekvadora po uvozu cvijeća u BiH je Kenija – 69.564,62 kilograma u vrijednosti 461.666,52 KM.
Nikola Slavnić, iz banjalučke firme “Rasadnik Slavnić”, koja se bavi proizvodnjom i prodajom ukrasnog bilja i drveća te ostalog zelenila, ističe da kod nas gotovo da nema proizvođača cvijeća koji se bavi izvozom.
“Na našem području ne poznajem nijednog proizvođača da se bavi rezanim cvijećem i da to ide za izvoz, ni od mojih saradnika s kojima radim niko se ne bavi izvozom. Prva stvar je da mi apsolutno po tome ne možemo konkurisati u EU, Nizozemska tu drži primat na svjetskom tržištu i to su milionski turnusi. Mi ne možemo postići tu cijenu i taj kvalitet da bismo uopšte mogli biti konkurentni na drugim tržištima”, kaže Slavnić za “Nezavisne”.
Istakao je da su oni firma koja se bavi isključivo proizvodnjom za domaće tržište te da nisu radili izvoz.
“Tu su i otežavajuće zakonske norme po pitanju izvoza, na kraju je lakše kod nas izvesti bilo šta drugo nego biljku. Kod nas se ljudi uglavnom bave uvozom”, rekao je Slavnić.
Tibor Klindić iz “Cvjećarstva Klindić” Banjaluka kaže da nema izvoza iz zemlje, jer nema ni proizvodnje u BiH koja se može nositi s cvijećem iz Nizozemske i zapadnih zemalja na inostranom tržištu.
“Mi ono što proizvedemo ne izvozimo, nego isključivo prodajemo u BiH. To što je bilo malo izvoza moguće je da je otišlo tokom jeseni u Hrvatsku, međutim u Evropu ne izvozimo skoro ništa. Pod broj jedan zbog procedura – ne možemo se nositi s cvijećem prvenstveno iz Nizozemske ni cijenom, ni kvalitetom, ni asortimanom”, kaže Klindić.
On kaže da se i na tržištu u BiH teško nose s uvoznim cvijećem, te da na banjalučkoj regiji postoje svega dva registrovana proizvođača, ali da proizvođača ima na crno u Lijevče polju, Šamcu i Obudovcu.
“Proizvodimo ono što se ne uvozi i što je teže dovesti u BiH. Teško se nositi s uvoznim cvijećem na domaćem tržištu, prvenstveno jer druge zemlje imaju subvencije od države i slično, dok kod nas postoje podsticaji u plasteničkoj proizvodnji koji nisu značajni”, kaže Klindić. Nezavisne novine
