BANJALUKA, Dok bh. izvoznici na Kosovo trpe ozbiljnu štetu zbog odluke vlasti u Prištini da od 20. jula uvede carinu od 10 odsto na uvoz proizvoda iz BiH, rješenje tog problema nije ni na vidiku.
Mladen Zirojević, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je zbog poteza Prištine 29. jula uputio protestno pismo predsjedavajućem regionalne zone slobodne trgovine CEFTA Robertu Sorensonu, kaže da još nisu dobili nikakav odgovor.
.
“BiH i Srbija su na isti način reagovali prema Sekretarijatu CEFTA i ni mi ni oni još nismo dobili nikakav odgovor”, kazao je Zirojević.
.
On je ponovio da će BiH pokrenuti zahtjev za nadoknadu štete, koja je uvođenjem carine nanesena bh. firmama zbog, kako obrazlaže, kršenja sporazuma CEFTA kojim je regulisan slobodan protok robe bez bilo kakvog plaćanja dažbina.
.
“Onaj ko to prekrši naravno da će snositi posljedice kroz plaćanje odštete”, ističe Zirojević.
.
Dio domaćih izvoznika na kosovsko tržište potvrdio je da je bio primoran obustaviti plasman proizvoda u tu samoproglašenu državu zbog nametnutih carina koje ih čine nekonkurentnim, dok drugi strahuju da ih to isto tek čeka.
U “Global Ispat koksnoj industriji Lukavac”(GIKIL) kažu da su stali sa isporukama na Kosovo.
.
“Ovo će potpuno ugroziti naš izvoz na Kosovo koji je prošle godine iznosio milion evra. Ove godine smo planirali da održimo taj nivo, ali je to ugroženo uvođenjem carine od 10 odsto sa kojom bi ubrzo postali nekonkurentni u odnosu na isporučioce iz Hrvatske, Grčke, Bugarske i sve ostale koji Kosovo posmatraju kao potencijalno tržište”, izjavio je Sulejman Pučić, izvršni direktor GIKIL-a za komercijalne poslove i marketing.
.
Bojazan od smanjenja narudžbi kupaca na Kosovu ranije su izrazili i u firmama “Hemija panteting” iz Lukavca, “Finvest” Drvar i “Obrt komerc” Gračanica, dok u “Violeti” iz Tomislavgrada nastoje zadržati konkurentnost na tom tržištu smanjenjem vlastite marže.
.
Preduzeća iz BiH su u prvom polugodištu 2011. na Kosovo plasirali robu u vrijednosti od 77,2 miliona KM, dok je vrijednost uveza iznosila svega 825.000 KM.
.
Vlasti u Prištini carinu na uvoz robe iz BiH i Srbije obrazlažu recipročnim mjerama prema državama koje ne priznaju carinske pečate Kosova. U BiH, pak, ukazuju da ne mogu priznati pečate sa znacima kosovske državnosti, već samo Misije UN-a na Kosovu (UNMIK) koja je u ime Prištine i potpisala sporazum CEFTA.
.
Portparol Carine Kosova Adriatika Staviljecija je za prištinske medije rekao da na njihovom pečatu nikada nije pisalo “Carina Republike Kosovo”, već samo “Carine Kosova”, koji su, tvrdi, priznale sve države EU i druge evropske zemlje, osim Srbije i BiH. Beograd odnedavno predlaže kompromisno rješenje o dva pečata za kosovsku carinu, ali još nije poznato da li će ga u tome slijediti zvanično Sarajevo.
.
Iako BiH zahtijeva da Zajednički komitet CEFTA problem naplate kosovske carine razmotri što prije, to se vjerovatno neće skoro desiti. Naime, procedura u CEFTA predviđa da se nastali problem između članica prvo pokuša prevazići u bilateralnim razgovorima, zatim u postupku medijacije, a tek nakon što ni to ne uspije pred Zajedničkim komitetom CEFTA u zbirnom roku od 90 dana. Ukoliko ni tada ne bude dogovora, strani koja se smatra oštećenom uvijek ostaje mogućnost pokretanja međunarodne arbitraže sa odštetnim zahtjevom. Nezavisne novine