BANJALUKA, SARAJEVO – Slabija potražnja iz Evropske unije umanjila je i izvoz željeza i čelika iz Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
U ovim podacima navodi se da je za šest mjeseci ove godine izvoz ovih materijala manji za čak 184 miliona KM, pišu Nezavisne novine.
Tako je u šest mjeseci prošle godine izvoz željeza i čelika i proizvoda od željeza i čelika iznosio 937.198.286 KM, dok je za pola ove godine izvoz bio 753.022.233 KM.
“U šest mjeseci prošle godine izvoz čelika i željeza iznosio je 356.229.707 KM, dok je proizvoda od željeza i čelika izvezeno za 581.122.825 KM. U istom periodu ove godine željeza i čelika je plasirano za 227.324.017 KM, dok je proizvoda od željeza i čelika izvezeno za 525.698.215 KM”, stoji u ovim podacima.
S druge strane, za pola ove godine uvezeno je ovih proizvoda za 844.264.692 KM.
“U šest mjeseci ove godine uvezeno je željeza i čelika za 508.495.085 KM, a proizvoda od željeza i čelika za 335.769.607 KM. Tokom šest mjeseci prošle godine uvezeno je ovih materijala za ukupno 855.354.700 KM, od toga čelika i željeza za 495.186.026, a proizvoda od željeza i čelika za 360.168.674 KM”, navodi Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Iz Privredne komore Republike Srpske su za “Nezavisne novine” rekli da usporavanje ekonomske aktivnosti u zemljama EU, na koje se oslanja naša privreda, utiče i na naša privredna društva, koje osjećaju negativni trend iz EU.
“Takođe, restriktivne tehničke i finansijske kvote zemalja EU utiču na izvoz u ove zemlje. To usporavanje se desilo u skoro svim granama privrede, pa tako i u sektoru prerade metala i metalurgije”, naveli su iz Privredne komore RS.
Ekonomista Igor Gavran istakao je da je na slabiji izvoz uticala i slabija potražnja iz EU, problemi u “ArcelorMittalu” u Prijedoru i Zenici, ali i odluke samih kompanija koje posluju u BiH, a koje imaju svoju proizvodnju širom Evrope i svijeta.
“Vrlo često one prioritet daju svojim pogonima izvan BiH, a proizvodnju u BiH smanjuju. Još je gore sa zaštitom okoline i ulaganjima u ispunjavanje ekoloških standarda koje ispunjavaju, recimo, u EU, ali ih uveliko ignorišu u BiH. S obzirom na obustavu proizvodnje koksa u Zenici dodatno se javlja sumnja u ozbiljnost namjera stranih vlasnika za razvoj i unapređenje poslovanja u BiH”, naglasio je Gavran.
Po njegovom mišljenju, vanjski faktori sigurno imaju veliki uticaj, ali da se u BiH adekvatno ulaže u tehnološki razvoj i unapređuje konkurentnost, onda bi vanjski faktori bili manje bitni i mogli bi se izboriti za svoju poziciju na tom umanjenom izvoznom tržištu.
“Naravno, i razvoj domaće proizvodnje i infrastrukturnih projekata koji bi povećali domaću tražnju mogli bi uticati na povoljnije rezultate”, zaključio je Gavran. Nezavisne novine