SARAJEVO – U prvoj polovini godine Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan obim razmjene od 22,5 milijarde KM što je za 1,33 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.
FOTO: Pixabay
Spoljnotrgovinska komora BiH je prezentovala podatke o razmjeni za šest mjeseci ove godine, te je istaknuto da od ukupnog obima, vrijednost izvoza iznosi 8,2 milijarde KM i manji je za 8,18%, dok je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,30 milijarde KM i veći je za 3,07% u odnosu na isti period 2023. godine.
“Posmatrano po tržištima zabilježen je pad izvoza na sva vodeća tržišta, ali je je prisutan trend usporavanja pada izvoza. Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke. Od zemalja CEFTA najveći pad izvoza zabilježen je na tržištu Srbije za 18,2%. Ohrabrujuća su povećanja izvoza na tzv. „ostala tržišta“ gdje je procentualno najveći zabilježeni rast izvoza na tržište Turske i Kine. Kretanja uvoza su imala suprotnu tendenciju od izvoza, što je dovelo do povećanja spoljnotrgovinskog deficita koji iznosi 6,1 milijardu KM. Najveći uvoz u Bosnu i Hercegovinu zabilježen je iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Italije i Srbije”, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, prenijele su Nezavisne.
Dodao je da analize za period januar – jun ove pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou Evropske unije.
“Od ukupne razmjene, 15,8 milijardi ili 70% se odnosi na saradnju sa partnerima u EU. Pad izvoza je bio neminovan zbog velike zavisnosti BiH o tržištu EU i refleksijama na privredne aktivnosti ključnih partnera. Pored toga, trenutna dešavanja na Bliskom Istoku, i neizvjesnosti usljed prisutnih geopolitičkih tenzija, koje doprinose poremećaju tržišnih uslova, reflektiraju se i na privredu naše zemlje“, kazao je Ćeranić.
Kada je riječ o proizvodima i tarifama, kako je istaknuto na konferenciji, većinu pada izvoza čine tri tarife i to: električna energija, željezo i čelik, karbonati i drugi proizvodi hemijske industrije.
“Izvoz električne energije je smanjen za 382 miliona KM, što je uglavnom rezultat nižih cijena električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prethodnu godinu. U sektoru “rude, metali i proizvodi” je izvoz smanjen za preko 200 miliona KM, a smanjenje se odnosi uglavnom na smanjenje izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda, a značajan je i pad izvoza karbonata tj. proizvodi hemijske industrije sa padom od 53 miliona KM. Najveći rast izvoza zabilježen je kod proizvoda namjenske industrije u iznosu od 40 miliona KM i farmaceutskih proizvoda za 30 miliona KM”, rekli su iz STK BiH.
Istakli su da je BiH mala ekonomija i izložena promjenama spoljnotrgovinskih odnosa kod ključnih partnera i eksternim faktorima na koje nije moguće uticati.
“Bilo koja ekonomska kriza sigurno će imati refleksije na privredni i život građana uopšte, ali izuzetno je bitno sagledati naše mogućnosti i razviti mehanizme kako bi se negativni efekti ublažili. Svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uslovima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa biće prisutna i u budućem periodu. Međutim, ključne ekonomske projekcije EU za 2024. godinu imaju pozitivan trend, kao i projekcije za Bosnu i Hercegovinu. Projektovani rast BDP-a, stvaljanje inflacije u realne i projektovane okvire, te obustavljanje rasta kamatnih stopa su pozitivni signali koji mogu doprinijeti povećanoj ekonomskoj aktivnosti u drugom dijelu godine”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.Nezavisne
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
sta mi imamo iz Italije da uvozimo ja bi to pito
ajde ima nesto makarona i vina i bili su dobri prije u masinstvu ali mi od njih uvozimo parfeme i gotov namjestaj i krpe neke sto su uvezli oni iz Kine nasili dugme i prodaju pod svoj proizvod pa otidjite u Italiju tamo nema njihove industrie sve je uvozno
znaci mi izvozimo struju i sirovine repromaterial a uvozimo sve i svasta od tih istih koi to proizvedu
pa onda ako je tako i ako se godinama nemoze taj problem rijesit onda treba uvozit od kineza dogovorit isporuku brodovima a ne da prekupci kao sto je Centrum naprimjer uvoze iz Kine i njihova zarada je tvrdim preko 200 posto jel tamo je skuplje nego u Cirihu u baumarketu
znaci konkretno prijedlog
da se razradi tacno sta se uvozi i da se nadju poslovni partneri od koi ce se to naveliko kupovat i direktno tankerima dostavljat jel se ovdje neko masno uplusava
drugo
problem izvoza ako Evropksa Unia grca u problemima mi moramo da idemo na druga trzista prije svega Azija tamo slat ljude nek ugovaraju poslove a sve krece turistickom razmjenom fotografije i tako dalje a to neide bez komunikacia znaci autoput za Beograd kroz Republiku Srpsku se mora sto prije zavrsavat nemoze dalje cekanja Hrvatsku koja je u Evropskoj Uniji treba sto prije zaobic i napravit te prelaze kako treba trece granica prema S. Makedoniji mora dase napravi jednom zanavijek kako treba mora bit teretni voz a i putnicki Beograd Solun pa ima li iko ovdje da misli kako ce namirit tih 6 milijardi i sta se radi sa lukom Ploce
ovo su naj bitniji clanci i ovo treba na dnevniku da se raspravlja