SARAJEVO – Izvoz mlijeka i mliječnih prerađenina iz BiH u 2017. iznosio je 76 miliona KM i veći je za 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ističe direktor Sektora privrede pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović.
Istovremeno, uvoz je iznosio 142 miliona KM i manji je za oko 13,5 odsto u odnosu na 2016. godinu, napominje Lalovićeva u intervjuu Srni.
“Za mlijeko i mliječne prerađevine karakterističan je blagi povratak na tržište EU, prvenstveno u Hrvatsku, što je dovelo do blagog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru. Tokom 2016. godine on je iznosio 61 odsto, a u 2015. 48 odsto”, napominje Lalovićeva i navodi da su zemlje Cefte prošle godine bile vodeće izvozno tržište za ovaj sektor.
Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH i EU prošle godine bio je veći za 24 odsto u odnosu na 2015. godinu, ali još uvijek deset odsto ispod nivoa izvoza zabilježenog u 2012, kada je Hrvatska bila glavno izvozno tržište
(prije ulaska u EU).
Kada je riječ o strukturi izvoza, Lalovićeva navodi da je ona i dalje prilično negativna, jer se više od tri četvrtine izvoza u 2017. godini odnosi na proizvode sa niskom dodatom vrijednošću /mlijeko i pavlaka/.
“Fermentisani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 odsto ukupnog izvoza, zatim sir devet odsto, te maslac dva odsto”, precizira Lalovićeva.
Posmatrajući pojedinačne zemlje partnere, prema njenim riječima, Crna Gora i dalje drži prvo mjesto kao izvozno tržište – 32 odsto ili 24 miliona KM od ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini.
Ona je istakla da je Hrvatska, zbog značajnog rasta u 2017. godini, sada drugo najvažnije tržište, s izvozom od 16 miliona KM ili 21 odsto od ukupnog izvoza, što je oko dva puta više više nego u 2016, te dodala da slijede Makedonija, samoproglašeno Kosovo, pa Srbija.
Kada je riječ o strukturi uvoza, dominira sir sa 52 odsto, potom mlijeko i pavlaka 20 odsto, jogurt i kefir 18 odsto, a maslac i namazi deset odsto.
Lalovićeva navodi da, za razliku od izvoza koji se najviše ostvaruje sa zemljama Cefte, tržišta sa kojih BiH najviše uvozi proizvode mliječne industrije jesu NJemačka, Hrvatska, Slovenija, pa Srbija.
Analiza strukture mliječnih proizvoda koji su izvoženi 2017. godine pokazuje da je oko 90 odsto izvoza bazirano na tekućim mliječnim proizvodima koji imaju ograničenu mogućnost izvoza, zbog roka trajanja i cijene transporta.
Lalovićeva naglašava da je potrebno da se proizvođači što više okreću ka proizvodnji dugotrajnih namirnica, u koje je uložen veći stepen obrade i koje imaju veću tržišnu cijenu, a za tako nešto potrebna su značajna ulaganja u proces proizvodnje.
“Pravci mljekarske industrije BiH, uz neophodnu pomoć nadležnih institucija, u budućnosti bi trebali da idu u smjeru proširivanje palete proizvoda, nalaženja novih izvoznih tržišta, jačanje brendiranja, te bolje promocije proizvoda kako na domaćem tako i inostranom tržištu”, kaže Lalovićeva za Srnu.
Srna
