SARAJEVO – Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIO BiH), vrijednost izvezenog drveta u Kinu u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 18.070.070 KM, a u istom periodu prošle godine taj izvoz je bio duplo manji – 9.070.371 KM. Tokom cijele 2023. godine iz Bosne i Hercegovine u Kinu je izvezeno drveta u vrijednosti od 22.640.348 KM, što je manje u odnosu na godinu ranije kada je ta cifra iznosila 28.467.110 KM.
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH nam je rečeno da je tokom 2023. godine bilo 30 izvoznika drveta iz BiH u Kinu, dok je u prvih šest mjeseci ove godine bilo njih 43.
Interesovanje kineskih kupaca drveta iz BiH kulminiralo je 2022. godine o čemu je ranije pisao portal Capital.
Nina Kreševljaković iz Aarhaus centra Bosne i Hercegovine kaže da investitori iz Kine plaćaju znatno više za trupce u Bosni i Hercegovini u odnosu na lokalne cijene. Navodi da se većina ovog izvoza sastoji od neobrađenog drveta, pri čemu su trupci hrasta posebno traženi.
„Preuzimači, često nazvani i nakupci – osobe koje rade za Kineze, igraju ključnu ulogu u ovom poslu. Oni dobijaju punomoć od vlasnika privatnih šuma u BiH i otkupljuju trupce po cijenama znatno višim od lokalnih, koristeći subvencije koje im nudi kineska država. Ova praksa dovodi do povećane ilegalne sječe šuma, jer brojni pojedinci pokušavaju iskoristiti visoku potražnju, često uz nedovoljno nadzora od strane države“, kaže Kreševljaković za InfoRadar.
Smatra da trenutno stanje ukazuje na značajne izazove za domaću drvnu industriju u BiH, koja se suočava s gubitkom sirovina zbog visokog izvoza i konkurencijskih prednosti koje imaju kineski investitori.
„Cijene koje Kinezi plaćaju za hrast variraju od 600 do 900 KM po kubiku u privatnim šumama, što je daleko iznad prosječnih cijena koje naplaćuju lokalne šumarije, koje su oko 230 KM po kubiku. Lokalni drvoprerađivači su izrazili zabrinutost jer kineski kupci, zbog subvencija koje dobijaju od svoje države, mogu ponuditi znatno veće kapare i time izbaciti lokalne igrače iz konkurencije. Ova situacija dovodi do toga da domaće firme ostaju bez potrebnih sirovina za svoje operacije“, naglašava Kreševljaković.
Prema podacima Aarhaus centra BiH u posljednjih par godina, kineske firme su kupile najmanje tri pilane na području Brčkog i Pelagićeva.
„Ove pilane su aktivno uključene u preradu i izvoz drvene građe, posebno balvana, direktno u Kinu. Kinezi su odlučili obrađivati drvo lokalno kako bi izbjegli problematiku uvoza nekvalitetnog drva. Dvije od tih pilana se nalaze u blizini Brčkog i Pelagićeva. Na ulazu u Pelagićevo, posebno se ističe pilana koja je ranije bila u vlasništvu firme Yursik i koja je sada prešla u ruke kineskih investitora. Ova pilana je izričito navedena kao kineska firma koja otkupljuje i obrađuje drvo za izvoz u Kinu“, pojašnjava Kreševljaković.
No, na mjestu gdje je bila smještena nekadašnja firma Yursik, a koju su kupili investitori iz Kine, već godinu i po nikoga nema. Ovo je za InfoRadar potvrdio i načelnik Pelagićeva Slavko Tešić.
Nekoliko mještana Pelagićeva sa kojima smo razgovarali kazali su isto.
„Mi smo mala sredina, sve se zna. Kinezi su kupili tu firmu, ali tamo nema nikoga“, dodaju mještani.
O investiranju Kineza i njihovoj kupovini pilana na području Brčko distrikta, nadležni ne znaju mnogo.
„Iz šuma u vlasništvu distrikta nije bilo prodaje pilanskih trupaca pravnim licima. Ne raspolažemo informacijama o promjenama vlasništva preduzeća registrovanih za preradu drveta“, kaže Ljiljana Zenunović, šefica pododjeljenja za šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH.
Odgovarajući šturo na naša pitanja, u ovoj ustanovi ističu da u proteklom periodu nije povećana ilegalna sječa šume. Ne raspolažu ni podacima o tržišnim cijenama pilanskih trupaca. Pojašnjavaju da je to direktna pogodba između prodavca (fizičko lice) i kupca.
Ni u Privrednoj komori Republike Srspske nije mnogo drugačija situacija.
„Sve što znam je na bazi glasina i nekih nezvaničnih razgovora“, kaže Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore Republike Srpske.
Na nepovoljan položaj proizvođača drveta u BiH prethodnih godina je ukazivao i predsjednik Udruženja drvoprerađivača Republike Srpske i vlasnik firme Drvoprodex Darko Partalo. Upozoravao je na sve češću pojavu Kineza koji donose torbe sa kešom i otkupljuju trupce po nerealnim cijenama.
Ističe da ni danas nije drugačija situacija.
„Oni imaju velike podsticaje od svoje države i ozbiljno ruše našu konkurentnost. To što kupuju naše pilane je, zakonski gledano, sve legalno, jer pravno lice ima pravo da kupi ko hoće. Ono što nam pravi problem jeste to što dižu cijenu, ali ne znamo kako se boriti zakonski protiv toga i zaista ne vidimo rješenje“, kaže Partalo za InfoRadar i upozorava da je drvna industrija zapala u ozbiljne probleme.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, proizvodnja šumskih sortimenata u Republici Srpskoj u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period lani bila je veća za 36,5 posto.
„U prvom kvartalu ove godine prodato je 392.605 metara kubna raznih šumskih sortimenata što je za 32,2 posto više nego u istom periodu prošle godine, a najzastupljeniji su bili trupci“, navedeno je u izvještaju.
Iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT su nedavno upozorili da je nepostojanje zakona o šumama dovelo do toga da je oblast šumarstva jedno od najneuređenijih oblasti, što predstavlja jednu od najkorumpiranijih i najneuređenijih oblasti.
„Nedostatak zakona o šumama u FBiH već 15 godina doveo je do velike neuređenosti i korupcije u sektoru šumarstva i rezultirao je situacijom u kojoj je sektor šumarstva jedan od najneuređenijih i najkorumpiranijih. Apeliramo na Vladu FBiH da usvoji komentare struke i da se izbaci član 63, koji bi omogućio pustošenje šuma zarad privatnih interesa“, poručili su nedavno iz ove Fondacije.
Na hitno usvajanje zakona o šumama pozvali su i iz Aarhaus centra BiH.
„Moramo paziti pod kojim uslovima to činimo. Cilj ne smije biti rasprodaja šuma zarad privatnih interesa. Potrebno je održivo upravljanje šumama, gdje sve što se uzme, mora se i vratiti“, istakli su nedavno iz Aarhaus centra, gdje ističu da se problem ilegalne sječe šuma u BiH pogoršao u posljednjih nekoliko godina. Situacija je, navode, dodatno pogoršana slabim sudskim procesuiranjem i niskim kaznama, što samo dodatno potiče nelegalne aktivnosti u šumarstvu.
Potražnja drvnih sortimenata u FBiH tokom prvih šest mjeseci ove godine je, prema riječima Vildana Hajića, predsjednika Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori FBiH, jako loša.
„Ova godina je čudno tiha i u posljednjih deset godina najneizvjesnija godina kada govorimo o šumarstvu i industriji. Prvih šest mjeseci ove godine je veoma loša potražnja ukoliko uzmemo u obzir prethodne godine. Treba imati u vidu da su cijene proizvoda od drveta u 2022. godini naglo porasle te da je ova godina period aklimatizacije. Nadam se da će naredna godina biti mnogo bolja“, ističe Hajić za InfoRadar.
Osvrčući se na prisutnost Kineza kada je u pitanju drvna industrija u FBiH, navodi da je ona zanemariva, te naglašava da je plasman proizvoda iz FBiH vezan za evropsko tržište i zemlje okruženja.
„Što se tiče prisutnosti Kineza, mogu kazati da nema značajnijih investicija u FBiH“, kaže Hajić.
Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), izvoz drvnog sektora BiH u svijet u 2023. godini zabilježio je vrijednost od 1,6 milijardi KM, što je za 12,3 posto manje nego u 2022. godini. Trupci se mahom izvoze preko Luke Brčko.
„Balvani se dovoze kamionima, a zatim prebacuju u kontejnere i voze do Kine. Mi u suštini ne znamo koliki je broj tih kamiona otišao za Kinu, koliko negdje drugo. Mi u Luki Brčko naplaćujemo uslugu pretovara. Ne znamo koja je vrsta robe u kontejnerima i njihovo odredište, tako da podatke o tome koliki su prihodi Luke Brčko od izvoza u Kinu bili ove i prošle godine, ne možemo pružiti“, kaže direktor Luke Brčko Perica Josić. Dodaje da im komitenti šalju broj kontejnera i radnici Luke naplaćuju manipulaciju, odnosno spuštanje sa kamiona u vagone ili obrnuto.
O tome da li Kinezi i dalje kupuju trupce od privatnika i po kojoj cijeni na području Republike Srpske, te da li je povećana ilegalna sječa šume pokušali smo dobiti odgovore od Uprave “Šuma Srpske”. Odgovore nismo dobili! Inforadar
