ZAGREB, Eurostat će danas objaviti podatke o deficitu i javnom dugu članica Evropske unije, koji će, očekuje se, pokazati da će i Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se budžetski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Državni zavod za statistiku Hrvatske danas će, održati konferenciju za novinare povodom objavljivanja Izvještaja o prekomjernom budžetskom manjku i razini duga opšte države.
“Mi definitivno ulazimo u Proceduru prekomjernog deficita. U novembru očekujemo izvještaj Evropske komisije o stanju u Hrvatskoj, već u decembru preporuke, a do aprila naredne godine Hrvatska mora reagovati na te preporuke i definisati ekonomski program. To ne možemo izbjeći i, nažalost, biće dosta radikalno”, istakao je prošle sedmice potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Iz Ministarstva finansija Hrvatske poručili su još u septembru da ne očekuju veće rasprave s Komisijom oko EDP-a, jer će Hrvatska, nakon pada BDP-a u pet godina recesije za više od 10 odsto, sasvim sigurno ući u tu proceduru nakon izvještaja Eurostata.
Očekuje se da će budžetski deficit, primjenom metodologije evropske statističke kancelarije, biti znatno veći od tri odsto BDP-a.
Različite metodologije obračuna
Prema preliminarnim podacima Ministarstva finansija Hrvatske, ukupni manjak u budžetu na kraju avgusta iznosio je 13,02 milijarde kuna, što čini oko 3,8 odsto BDP-a. Analitičari očekuju da će biti i veći do kraja godine.
„Prema podacima za prvih devet mjeseci, manjak u budžetu premašio je 13 milijardi kuna te time uvelike prekoračio ovogodišnji planirani iznos od 10,2 milijarde kuna. Zbog toga je izvjestan još jedan rebalansbudžeta do kraja godine, koji će se više približiti našim prvim prognozama o manjku opšte konsolidirane države iznad četiri odsto BDP-a”, procjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA) u nedavno objavljenoj publikaciji.
Glavni razlog ulaska u EDP biće visoki budžetski deficit, ali zbog potencijalnih obaveza, kao što su državne garancije, te izravnih obveza HBOR-a, za koje garantuje država, i javni dug lako bi mogao biti predmetom EDP-a jer bi, zbog šireg obuhvata po metodologiji ESA95, mogao premašiti 60 odsto BDP-a, upozoravaju analitičari RBA.
Hrvatska za vođenje statistike državnih finansija koristi metodologiju GFS-a Međunarodnoga monetarnog fonda, koja se razlikuje od metodologije ESA95, na kojoj se temelje podaci Eurostata.
Prema ESA95, budžetski deficit i javni dug su veći zbog šireg obuhvata jedinica sektora opšte države i vrsta finansijskih instrumenata koji ulaze u obračun. Tako se, u dosadašnjem obračunu deficita i duga opšte države obuhvat lokalne države odnosio samo na 53 ‘fiskalno najznačajnije’ jedinice, a prema ESA95 u obuhvat lokalne države uključuju se sve jedinice lokalne samouprave.
Javni dug Hrvatske iznosio je u martu, prema podacima Ministarstva finansija Hrvatske, 181,6 milijardi kuna ili 53,6 odsto BDP-a, a do kraja godine dostićiće, poručio je nedavno ministar finansija Slavko Linić, 190 milijardi kuna.
Analitičari RBA upozoravaju da bi udio javnog duga, bez garancija, već krajem ove godine mogao dostići 60 odsto BDP-a, dok bi sa garancijama mogao premašiti i 70 odsto.
Smjernice Vlade Hrvatske i reformske mjere
Vlada Hrvatske je u septembru prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike do 2016. godine, prema kojima bi, na iznenađenje analitičara koji su očekivali smanjenje, u 2014. deficit centralne države porastao na 17,4 milijarde kuna ili pet odsto BDP-a.
Međutim, reformskim i drugim mjerama fiskalne konsolidacije deficit bi se trebao smanjiti za 2 milijarde kuna, na 15,4 milijarde, ili 4,4 odsto BDP-a. Do 2016. godine deficit bi se trebao svesti na tri odsto BDP-a.
Međutim, analitičari RBA smatraju da će Vlada Hrvatske pod pritiskom EU-a i ulaskom u EDP već u 2014. morati smanjiti rashode i deficit državnog budžeta.
Proceduru prekomjernog deficita smatraju konačnom prilikom za uravnoteženje hrvatskih javnih finansija.
„Time će podsticaj za reforme i promjene u javnim finansijama doći izvana”, zaključuju analitičari RBA. Hina