BANJALUKA , Predsjednik Vlade RS Željka Cvijanović izjavila je da su u Prijedlogu ekonomske politike Srpske za 2015. navedena 33 zakona koji će biti doneseni ili izmijenjeni da bi mogle biti realizovane mjere predviđene ovim dokumentom.
Cvijanovićeva je rekla da je saglasna sa pojedinim poslanicima da nije dobra struktura BDP-a, kao ni struktura zaposlenosti, te da je Vlada spremna da to mijenja i ponudila rješenja koja se odnose na racionalizaciju administracije.
Ona je u završnoj riječi o ovom dokumentu u parlamentu Srpske odbacila kritike da Vlada donosi rješenja koja nisu u interesu lokalnih zajednica, napominjući da se Vlada ne miješa u nadležnosti lokalnih zajednica, ne oduzima im ništa i ništa ne želi da stavi na teret opštinama.
“Vlada Srpske donosi zakonska rješenja koja je analizirala sa socijalnim partnerima. Odatle i prijedlog da se mijenja Zakon o porezu na nepokretnosti; to je posao koji se radi u saradnji sa Savezom opština i gradova, to ne radimo samostalno”, rekla je Cvijanovićeva i dodala da se problemi moraju rješavati na svakom nivou.
Govoreći o platama, Cvijanovićeva je napomenula da se ta stavka povećala jer su se plate različito kretale u prošloj godini.
“U prvom kvartalu je bio jedan iznos, a nakon toga je došlo do povećanja i to se svakako moralo odraziti i na fond plata za ovu godinu jer smo se odlučili da ih ne smanjujemo nego da zadržimo ono što smo tokom godine povećali”, navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da nisu tačne kvalifikacije da je Vlada povećala penzije za jedan i po odsto, već za 10,5 odsto, te da to svakako zaslužuje pažnju bez obzira koliko je time poboljšana materijalna situacija penzionera, ali da se traga i za dodatnim rješenjima koja će poboljšati ukupnu situaciju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/.
“Kada je riječ o stanju u školama, odbijam tezu da se ništa ne radi, ali svakako da ima onih škola u kojima još treba raditi. Više od 100 škola je izgrađeno ili rekonstruisano, uz to i studentski domovi, vrtići“, navela je Cvijanovićeva i podsjetila na programe informatičke opreme, obuke i nastavnika i djece s ciljem osavremenjavanja nastavnog procesa.
Komentarišući stavove pojedinih poslanika da treba razdvojiti privatne od javnih investicija, Cvijanovićeva je istakla da Srpska ima koristi od privatnih investicija, koje su u porastu.
“Termoelektrana ‘Stanari’ je privatna investicija, ali je omogućila značajne iznose novca i u republičkom i lokalnom budžetu, proširuju se rudnički kapaciteti, povećava se zaposlenost i kada projekat bude završen oko 1.000 radnika će tamo naći zaposlenje”, napomenula je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da cijena struje Republiku Srpsku čini konkurentnom, da ta cijena, nažalost, nije izašla iz okvira socijalne kategorije i da bi trebala da bude veća.
Premijer Srpske je navela da je saglasna sa komentarima da treba slijediti primjer Srbije kada je riječ o olakšicama za privrednike, ali i pojasnila da se Vlada nije opredijelila da ide kompletnim putem kojim ide Srbija, odnosno da nije odlučila da smanji plate i penzije.
“Vjerujem da to nije naivni pokušaj da kažemo da možemo izdržati sva ova rasterećenja, a pri tome zadržati nivo davanja“, rekla je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je opredjeljenje Vlade ravnomjeran razvoj Republike, ali ne smatra da je potrebno donositi zakon o ravnomjernom razvoju, jer će biti donesen program o regionalnom razvoju.
“Taj program će podrazumijevati izbalansiran i usklađen razvoj u Srpskoj pri čemu regionalizacija nema nikakav administrativni karakter, ali ima karakter da vidimo čime raspolažemo u određenom području, šta su to resursi, šta su potencijali, šta su mogućnosti i kada je riječ o investicijama i kada je riječ o novom zapošljavanju”, pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da će Vlada razmotriti ideju uvođenja solidarne takse na akcizne proizvode za pomoć fondovima PIO i zdravstva.
Premijer Srpske je rekla da joj ne smetaju komentari opozicije da u Srpskoj postoji kontinuitet vlasti, te da je to tačno jer su dobili podršku građana na izborima i da imaju legitimitet da izvršavaju zadatak koji su im građani povjerili, ali da su spremni da se bave i promjenama.
Govoreći o evropskim integracijama, Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska u BiH lider kada je riječ o tom pitanju, jer svaki nivo vlasti ima niz evropskih obaveza.
Ona je ponovila da je dokument Ekonomska politika za narednu godinu usmjeren na poboljšanje likvidnosti privrede, da nudi određena rasterećenja i predviđa niz reformi.
“Reforme će biti prisutne u svakoj oblasti. Negdje će biti provedene tokom 2015, a negdje će biti započete”, naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je svjesna da je zahtjevan posao ono što je zacrtano u ovom dokumentu, ali da će to biti provedeno.
Premijer Srpske je ocijenila da dokument Ekonomska politika za 2015. godinu ne može biti konkretniji nego što jeste, te da će biti donesen akcioni plan koji nosi konkretne aktivnosti i određenu dinamiku. Srna